Glavni urednik portala Otvoreno, Marijan Opačak, za portal Conservatives Global komentirao je političku situaciju u Hrvatskoj, ističući da se Hrvatska, unatoč članstvu u Europsku uniju i NATO, još uvijek nalazi u društvenoj, političkoj i ekonomskoj tranziciji.
Dominacija HDZ-a i SDP-a
Nažalost po mlađe generacije, prijelaz iz socijalističkog režima u slobodno demokratsko društvo i tržišnu ekonomiju još nije gotov. Neki pesimističniji rekli bi kako nije još ni počeo. Nakon Domovinskog rata, 1995. godine umjesto da je nastavila tranziciju Hrvatska je ostala u svojevrsnom limbu u kojem su se na vlasti mijenjali HDZ i SDP.
Nominalno te dvije stranke suprotne su političke opcije no obje su prožete ekonomskim socijalizmom, etatizmom i nevjerojatnim nepotizmom. Uz te dvije glavne stranke postojale su još stranke sateliti koje su u predizbornim ili postizbornim koalicijskim kombinacijama uspijevale zadržati pokoje mjesto u Saboru ili postati dio vlade.
Politička oligarhija nije maknuta s vlasti ni s pojavom populističkog Živog zida koji je građanima obećavao otpise dugova bankama, zaštitu imovine od ovrhe i štošta drugih biračima ugodnih stvari, a ni Mosta nezavisnih lista koji je čak dva puta bio dionikom vlade.
Pojava Domovinskog pokreta
No i u Hrvatskoj se ipak nešto kreće. Na političkoj sceni pojavio se Domovinski pokret Miroslava Škore. U Hrvatskoj najpoznatiji kao pjevač domoljubnih pjesama Škoro je na posljednjim predsjedničkim izborima održanim u prosincu 2019. i siječnju 2020. uspio dobiti skoro 25 posto glasova birača. Uz to, njegov pokret tek nedavno osnovan zadržava stabilno treće mjesto u anketama javnog mijenja.
Škoro je bio odgovor na godinama zapostavljan dio biračkog tijela, koji nisu ekstremni desničari, ali gaje jaki osjećam nacionalne pripadnosti i domoljublja, a sebe vole identificirati kao suvereniste koji žele Hrvatsku istrgnuti iz ruku političke oligarhije i smjestili je politički, gospodarski i geopolitički u zemlje srednje Europe kamo je od izlaska iz komunističke diktature i trebala biti.
No ništa nije uspjelo trgnuti ustajalu hrvatsku političku močvaru poput trenutne koronakrize. Na epidemiju COVID-19 Hrvatska vlada uspjela je reagirati pravodobno i po prvi put od Domovinskog rata relativno pravilno. Stožer civilne zaštite vode isključivo stručni ljudi koji su zasad uspješnim epidemiološkim mjerama unatoč blizini Italije, Slovenije i Austrije uspjeli spriječiti eksponencijalno širenje bolesti zahvaljujući čemu imamo mali broj oboljelih i umrlih.
Uspjeh HDZ-a tijekom epidemije
Koronakriza je donijela novu popularnost HDZ-u. Prvotno donesene mjere za borbu protiv recesije nisu pratile pravila struke, ali je vlada u konačnici napokon poslušala glas poduzetnika i dijela ekonomske struke.
Na tom valu uspjeha HDZ-u je narasla popularnost te su opet postali vodeća stranka s podrškom od skoro 30 posto. U stopu ih slijedi SDP s neznatno manjom podrškom, a treći je Domovinski pokret koji se ustalio na 11-14 posto podrške. Ostale stranke, a trenutno u Hrvatskom saboru djeluju njih 24, ne prelaze izborni prag.Izgleda kako populizam u ovakvim krizama ne pali kod nikoga. Ipak, zbog izrazito regionalnog karaktera nekoliko njih očekuje se kako će neke ipak uspjeti osvojiti mandat.
Buduća politička scena Hrvatske
Hrvatska ima 151 parlamentarnog zastupnika. Jedanaest mjesta je rezervirano za pripadnike nacionalnih manjina i hrvatske dijaspore koji imaju privilegirani status. Dakle, za 140 mjesta bore se parlamentarne stranke u 10 izbornih okruga s 14 mjesta na listi. S obzirom na to da Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore), koliko će zastupnika biti u sljedećem sazivu izglasava trenutni. No za pretpostaviti je da će ostati trenutni broj.
U tom slučaju HDZ bi mogao osvojiti 60-67 mandata, SDP 45-50, Domovinski pokret 10-15, Most 3, a ostale manje stranke poput regionalnog Istarskog demokratskog sabora, Reformista, Hrvatske narodne stranke mogli bi osvojiti 8 mandata. Glasovi dijaspore koja inače naginje desnom biračkom tijelu ovog puta mogli bi se podijeliti tako da bi dva mogla otići HDZ-u a jedan Domovinskom pokretu. Dakle, buduća politička slika Hrvatskog sabora svakako će naginjati prema desnici i desnom centru, a ako HDZ sa svojim budućim koalicijskim partnerom nastavi s reformama koje nam je nametnula epidemija COVID-19 onda bi Hrvatska napokon mogla zakoračiti u 21. stoljeće i faktički se pridružiti razvijenim zemljama.
