Potkraj prošle godine provedeno je javno savjetovanje, a u četvrtak bi se u Vladi moglo razgovarati o prijedlogu novog Zakona o referendumu. Ministarstvo pravosuđa i uprave je u međuvremenu uvažilo neke primjedbe i prijedloge ranijih referendumskih inicijativa i sindikata vezane uz prikupljanje potpisa i njihovu kasniju provjeru u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), piše Večernji list.
Novi zakon će obvezati jedinice lokalne samouprave da na svom području utvrde dovoljan broj mjesta za prikupljanje potpisa, konkretno po jedno mjesto na svakih 1500 stanovnika, što bi gradove i općine trebalo spriječiti da svojim žiteljima samovoljno uskrate mogućnost ovakvog izjašnjavanja.
Prije tri godine u Rijeci se dogodio takav slučaj, a tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel odlučio je da se u njegovu gradu neće prikupljati potpisi za raspisivanje referenduma o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Obersnel je zaključio da bi takav referendum bio udar na ljudska prava pa su Riječani ostali bez mogućnosti potpisivanja ove inicijative, iako o njezinoj ustavnosti nisu nadležni odlučivati gradonačelnici, već isključivo Ustavni sud.
Po novom zakonu, ovakvih situacija više ne bi smjelo biti. Nova verzija zakona propisuje da se mjesta na kojima će se prikupljati potpisi referendumskim inicijativama imaju ustupiti bez naknade, što je također veliki pomak u odnosu na prijašnju praksu, po kojoj se pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić našao pod udarom DORH-a zbog besplatnog ustupanja štandova inicijativi Narod odlučuje.
Osim toga, uz pravo na promatranje samog referendumskog izjašnjavanja, referendumskim inicijativama i eventualnim protuinicijativama, koje je novi zakon također predvidio, omogućit će se i promatranje samog postupka provjere prikupljenih potpisa.
A to znači da će u DIP-u, APIS-u ili bilo kojoj drugoj tvrtki kojoj DIP povjeri provjeru potpisa, sjediti i promatrači koji će paziti da se neki potpis ne odbaci samo zato što nekom izgleda nečitko, kao što se dogodilo s tisućama potpisa inicijative Narod odlučuje.
Novi je zakon već u prvoj verziji precizirao kriterije valjanosti potpisa, koji sada uopće nisu propisani. Po novom, ime i prezime građana na referendumskoj inicijativi morat će biti u istom obliku u kojem ih vode službene evidencije, kako se ne bi događalo da se, primjerice, umjesto “Stjepan Horvat” upiše “Stipe Horvat” i sl.
Što se tiče vlastoručnog potpisa, neće se inzistirati na njegovoj čitljivosti, ali on će morati biti jednak onome na osobnim dokumentima. Uz to, novi je zakon predvidio i dvostruko dulji rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva 10 posto birača, i to sa sadašnjih 15 na 30 dana.
Sve referendumske inicijative upisivat će se u evidenciju koju će u elektroničkom obliku voditi DIP, piše Večernji list.
