Dnevnik Nove TV i ovog mjeseca donosi najpopularnije istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj, Crobarometar.
Listopad je bio relativno miran mjesec, barem kada je domaća politika u pitanju – u izostanku većih afera.
Ispitanici Dnevnika Nove TV najčešće su razgovarali o svinjskoj kugi u Slavoniji, odnosno o požaru i zbrinjavanju otpada u Osijeku. Raste pesimizam i nezadovoljstvo radom Vlade, ali to se ne odražava značajnije na rejting stranaka.
Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih. Uživaju 29,8 posto podrške ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na rujan.
Slijedi SDP koji ipak bilježi kakav-takav rast te ovaj mjesec ima 13,4 posto podrške.
Najznačajnija je promjena na trećem, odnosno četvrtom mjestu: MOST je ovaj mjesec rastao na 9,2 posto podrške, platforma MOŽEMO pala na 8,2 posto te su u odnosu na rujan zamijenili mjesto.
Za više od jednog postotnog boda rastao je Domovinski pokret, no podrška od 7,7 posto još im uvijek nije dovoljna da budu bolji od petog mjesta.
Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto podrške, promjene su ovaj put značajnije.
Iako se radi o malim postotcima pa ne čudi da je donji dio tablice “nestabilniji”: na prvom mjestu u “donjem domu”, a šestom sveukupno je HSU, s 2,3 posto podrške.
Slijedi HSS s 1,7 posto te HNS s 1,3 posto. HSLS i stranka Odlučnost i pravednost dijele 1,2 posto.
Zanimljivo, obično bismo ovdje uvijek vidjeli i IDS, no ovaj mjesec ih nema – zajedno sa svima ostalima bilježe 1 posto ili manje.
Neodlučni birači još su uvijek značajna snaga u Hrvatskoj politici – ovaj ih je mjesec 16,6 posto.
Što se tiče volje ispitanika da izađu na birališta, slična je kao i u rujnu: 68 posto ispitanih bi sigurno ili vjerojatno izašlo na izbore, 28 posto ispitanih sigurno ili vjerojatno ne bi. Četiri posto još ne zna bi li ili ne bi.
Što se popularnosti političara tiče, zanimljivo je vidjeti u kojoj se mjeri popularnost stranaka podudara s popularnošću njihovih lidera.
Negdje je to vidljivo, ali negdje baš i ne, pogotovo kad je riječ o premijeru Plenkoviću, ali i šefu SDP-a Peđi Grbinu.
Naime, najpozitivniji političar u Hrvatskoj ovog je mjeseca predsjednik Republike, Zoran Milanović. Na njega pozitivno reagira 46 posto ispitanika. Na drugom je mjestu Božo Petrov, kojeg kao pozitivca vidi 38 posto ispitanika. Slijedi Ivan Penava s 34 posto “pozitive”. Četvrti je Tomislav Tomašević koji je pozitivan za 31 posto ispitanih, a peti Andrej Plenković.
Ni ovaj mjesec, dakle, među najpozitivnijim političarima nema Peđe Grbina, iako je SDP druga po popularnosti stranka u državi.
No ima nešto jako zanimljivo i na listi najnegativnijih: na čelu joj je, kao i obično, Milorad Pupovac – za 77 posto ispitanika on je negativac.
No, na drugom mjestu je po prvi put Andrej Plenković, koji bilježi 62 posto loših reakcija, što je njegov novi “negativni” rekord.
Za sve ispitane on je ovaj mjesec antipatičniji i od Gordana Jandrokovića, koji je negativac za 61 posto ispitanih, odnosno čak i od Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića, koji izazivaju negativnu reakciju kod 56, odnosno 55 posto ispitanih.
Što se tiče neto omjera, odnosno usporedbe pozitivnog i negativnog doživljaja, jedino je predsjednik Republike u plusu, i to za jedan posto.
Svi ostali su u – kada se negativan doživljaj oduzme od pozitivnog – minusu. Božo Petrov je na minus pet, Karolina Vidović Krišto na minus 6, Ivan Penava na – 12 a Davorko Vidović na – 13.
Može li se, dakle, iz trenutne nepopularnosti Andreja Plenkovića iščitati i nešto vezano uz podršku radu Vlade?
Ovaj mjesec bi se možda i moglo: čak 71 posto ispitanih ne podržava rad Vlade, što je za čak 6 postotnih bodova više nego u rujnu. 23 posto i dalje podržava, dok 6 posto ne zna, odnosno nema stav.
Kao i obično, i zadovoljstvo smjerom u kojem ide država donekle se podudara s podržavanjem rada Vlade: čak 73 posto ispitanih misli da država ide u krivom smjeru, što je povećanje za 4 postotna boda u odnosu na prošli mjesec. 23 posto vjeruje da je Hrvatska na dobrom putu, 6 posto nema stav.
Istraživanje je provedeno između 1. i 22. listopada na uzorku od 993 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.
