Mala općina Gradina u Virovitičkoj-podravskoj županiji koja se nalazi na granici s Mađarskom debelo je zabrljala kod kreiranja financijskih izvještaja.
Naloge za plaćanje potpisivao je općinski načelnik, iako je odlukom općinskog vijeća predviđeno da naloge potpisuju po dva ovlaštena potpisnika, za održavanje nerazvrstanih cesta i rušenje kuća utrošeno je 3.419.624 kune, što čini 20 posto ukupnih rashoda, a iz dokumentacije nije vidljivo mjesto i vrijeme obavljanja usluge te nedostaje zapisnik o primopredaji, zbog čega se ne može potvrditi da su radovi i usluge i obavljeni.
Ogriješili su se i o Zakon o proračunu koji propisuje da je plaćanje predujmom iznimka, a ne pravilo, pa su tako od 2017. do konca 2019. predujmom platili skoro šest i pol milijuna kuna, od čega za značajan dio isplata nema dokumentacije iz koje bi bila vidljiva namjena.
Da se općina nije vodila u maniri dobrog gospodara, pokazuje i tvrdnja iz revizije da za potraživanja od šest milijuna kuna nije vidljivo na koga se odnose, a potraživanja u iznosu od 1,5 milijuna kuna ne mogu se naplatiti jer su dužnici otišli u stečaj i brisani iz Sudskog registra, ‘što je posljedica nepoduzimanja mjera za naplatu potraživanja’. U Općini Gradina nemaju ni cjelovit popis svoje imovine i obveza, piše Tportal.
