Predsjednik države Zoran Milanović dao je izjavu nakon što je obišao potresom oštećene objekte Medicinskog fakulteta Sveučilišta, a potom i zgradu Pravnog fakulteta i Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.
“Mučno je to gledati. Vidim da će to trajati nekoliko godina ako budemo dobro organizirani”, rekao je Zoran Milanović za N1.
“Za ovo što se dogodilo ne bih ni u koga upirao prstom”
“U ovom dijelu grada koji je najviše nastradao živi preko 150 ili 200 tisuća ljudi i svatko je na neki način dotaknut ovom nesrećom i oni čija imovina nije nastradala, imaju pokretnu imovinu, ne mogu parkirati, to je niz problema lančano povezanih. Za ovo što se dogodilo ne bih ni u koga upirao prstom. Sam potres je potres, morao se dogoditi i ovo je prilika za novi i kvalitetniji početak koji Zagreb zaslužuje kao glavni grad Hrvatske, kao srce prema kojem su svi generacijama dolazili i dolaze i dalje. To je što se tiče štete od potresa i onog što sam sa zadovoljstvom prihvatio na poziv da obiđemo i na neki način dam podršku koliko to mogu i da kažem svoj stav da se ovo neodrživo stanje riješi”, istaknuo je Milanović te pojasnio svoju ulogu u kriznoj situaciji s koronavirusom:
Država je svakome dužna osigurati barem minimalac
“Nisam pozvan u savjet i tamo mi nije ni mjesto, ali za razgovor sam uvijek. Rekao sam nisam tu da se skrivam, ali ni da unosim pomutnju u sektore za koje nisam nadležan. Svaki sajvet je dobrodošao, ali odluke donosi Vlada, a mjere su ekonomski štit a ne stimulans. Ovo je ekonomski štit i zaštita onih kojima je pomoć najpotrebnija. Mjere će se mijenjati u hodu, važno je ekonomski najugroženijima vrlo rano poslati poruku tu smo uz vas jer ljudi koji otpuštaju radnike, koji zatvaraju tvrtke, koji su na umjetnom disanju, trebaju jasnu poruku da će Hrvatska na konkretan način stati iza njih. Nisu dovoljna dobronamjerna obećanja i tu je najviše došlo do raskoraka u komunikaciji između Vlade i onih koji najviše pate, a to se deseci tisuća ljudi iz privatnog sektora koji nemaju jaku likvidnost, koji moraju osigurati novac za plaće. U normalnim okolnostima to je sustav koji se samoodržavao i kojem nije trebala vanjska intervencija, tu je prilika da se i javni sektor (ministarsva, javne ustanove, škole, ali to nije HEP ili INA) uključi sa snošenjem tereta i da se u prvoj prilici plaće u javnom sektoru smanje za određeni postotak, ne na minimalce, i to što prije, pa ćemo za pola godine vidjeti gdje smo. Sad država treba svakome tko je ostao bez posla garantirati bar minimalac”, rekao je i dodao:
“Ne možete Vladu tjerati u bezglavi deficit, ali u deficit da. Nije vrijeme za knjigovodstvo nego za vodstvo”.
