Vlada danas predstavlja dugo očekivani novi krug porezne reforme.
Premijer Andrej Plenković je pojasnio da je riječ je o izmjeni devet zakona pa je iznio osnovne ciljeve Vlade.
“U naših 7 godina imali smo niz krugova koji su išli na porezno rasterećivanje građana i gospodarstva. Naglašavam da je prihod jedinica lokalne samouprave (JLS) narastao milijardu eura u našem mandatu.
Zašto sada idemo u reformu?
Prvi cilj je podignuti životni standard, povećati plaće, a osobito one najniže. Drugo, da se poveća kupovna moć kućanstava i smanje nejednakosti. Nadalje, cilj je jačati gospodarski rast i jačati fiskalnu neovisnost općina i gradova.”
Premijer je potom iznio gospodarska kretanja u Hrvatskoj unutar posljednje četiri godine te je istaknuo snagu hrvatskog gospodarstva unatoč krizama – pandemiji koronavirusa i ratu u Ukrajini.
“Naše projekcije za 2024. su 2,6 posto rast BDP-a, a inflacija na 2,8 posto. Zato smatramo da je pravi trenutak porezno rasterećenje, a cilj je povećati gospodarski rast i životni standard.
Vlada je, kao što smo vidjeli, ne bi li olakšala građanima svakodnevni život, zamrznula cijene energenta, plina, struje, naftnih derivata, ali i u širokom opsegu smanjila stopu PDV-a onih artikala koji se najšire koriste. Na žalost, studija Ministarstva financija je pokazala da nas mnogi akteri nisu pratili. Vlada je smanjila porez, a cijene se nisu smanjile.
Alternativna smanjenju stopi PDV-a je snižavanje cijene dohotka. Što će reforma učiniti? Njome ćemo obuhvatiti one ljude koji su bili izvan dosega prethodnih krugova rasterećenja, oni su bili “izvan škara”. Reforma će povećati i fiskalnu autonomiju općina i gradova, a i fiskalnu decentralizaciju. Mi s jedinicama lokalne samouprave imamo partnerski odnos, u zadnje vrijeme imali smo bar 15 sastanka s njihovim udrugama. Oporba pokušava prikazati da mi JLS nešto uzimamo. Pa ni jedna vlada nije na sebe preuzimala na sebe troškove kako bi povećala prihode gradovima, županija i općinama!
Pogledajte ovo, teza da mi uzimamo gradovima je lažna! Četiri najveća grada pokazuju to. Grad Zagreb je povećao 39 posto prihode u odnosu na 2017., Split, drugi grad, 58 posto, Rijeka 32 posto, Osijek 57 posto!
Sad pogledajte ukupno podatke. Sve općine su povećale prihode 143 posto, gradovi 72 posto, županije 81 posto. Sveukupno to je 67 posto”, poručio je Plenković.
“Kako da povećamo ljudima plaće a da nismo poslodavac? Prvi način je kroz smanjenje poteza na dohodak. Puno se govori da su u Hrvatskoj strašna davanja na poreza na rad. Evo podaci, službenika Europske komisije, nisu HDZ-ovi. Vidite tu da smo među zemljama gdje je stopa davanja na rad među najmanjima u EU.
Sada dolazimo do poreza na dohodak. Promijenit ćemo i prag i pokazati vam primjere tako da vidite što se točno radi kad je riječ o stopi poreza na dohodak i na koji način ćemo omogućiti da predstavnička tijela u gradovima i općinama svojim odlukama s obzirom na izrazito povećane prihode vide mogu li dati doprinos na povećanje plaće.”
Potom je riječ uzeo ministar financija Marko Primorac.
“Prvo, briše se pojam osnovice osobnog odbitka, ona je iznosila 2,500 kuna pa se množila s koeficijentom 1,6. Sada mičemo tu osnovicu i utvrđujemo osnovni odbitak u iznosu od 560 eura koji će se množenjem koeficijentima utvrditi način da se izračunavaju osobni odbici za uzdržavane članove. Također, zaokružuju se svi iznosi u korist poreznih obveznika i podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.480 eura.
Činjenica je da je jedan dio građana povećanjem plaća upao u višu stopu, sada radimo suprotno kako bi se neutralizirao taj učinak”, pojasnio je Primorac, prenosi Dnevno.hr.
“Što se događa ovim izmjenama? Povećava se fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave da samostalno propišu iznos poreza na dohodak, oni će biti fleksibilni, imat će višu i nižu razinu i omogućiti im kompenzaciju”, pojasnio je Primorac da bi ga premijer prekinuo.
“Marko, samo sekundu, ovo je najbitnije. Trenutno, prema postojećem sustavu općine mogu donijeti odluku o prirezu, a ne donose sve. Gradovi i općine sami biraju treba li im. On može biti od 0 do 10 posto za općine, gradovi s manje od 30.000 stanovnika imaju raspon od 0 do 12 posto, a najviše može Grad Zagreb, do 18 posto.
Prirez se računa na porez na dohodak koji ima dvije stope, 20 posto za one koji imanju manje od 3.900 eura, a 30 posto za one koje imaju više od toga. Dakle, primjerice, u novom prijedlogu, što omogućujemo? Jedinica lokalne samouprave koja ima 10 posto prireza može imati maksimalni poreznu stopu poreza na dohodak (u kojem smo kumulirali i porez na dohodak i prirez) od 22 posto!
Imaju jednostavnije administriranje – jedan jedini porez, a ne dva – i mogu zadržati na taj način osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju danas na temelju poreza na dohodak i prireza. Ukoliko oni kao odgovorni čelnici JLS-a smatraju da imaju toliko prihoda s obzirom na veći volumen koji imaju, onda oni svojim odlukama koje trebaju doći do kraja godine mogu omogućiti da ljudima realno naraste plaća. pa da kažu umjesto onih 22 imat ćemo 21. Ili 20. To je smisao ovlasti koje dajemo čelnicima JLS-a. Ništa im se ne oduzima, imaju mogućnost da ostave sve kako je ili da oni sami kažu ‘sve možemo servisirati, a ostalo ćemo dati našim građanima’.”
“Drugi način za povećanje plaća je smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje za prvi stup. Ovo je posebno važno, moramo otkloniti čudnovate teze da bi mi ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave. Kako funkcionira HZMO-a, prvi mirovinski stup? Isto kao i proračun. Dakle, mi svi koji smo zaposleni uplaćujemo u prvi stup i onda se iz tih novaca plaćaju mirovine. Taj novac se nigdje ne štedi, ne stoji na računu i skuplja kamate. On neće čekati nas nego se sada isplaćuje. Nikakva nije tu ugroza. Mi troškove mirovina pokrivamo iz prihoda od poreza”.
Primorac je opet uzeo riječ.
“Sad 53 posto ukupnih poreznih obveznika ne podliježu plaćanju poreza na dohodak, prošle godine bio je još veći. S obzirom da njima putem prethodnog rasterećenja ni na koji način ne može povećati primanja, jedini instrument je smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Nismo smanjili stopu doprinosa, dakle ona za prvi stup ostaje 15 posto, jer bi smanjenje stope značilo bi ponovno da oni koji imaju najveće plaće imali najviše koristi . Cilj je bio rasteretiti upravo one s najmanjim primanjima. Kako smo to učinili? Uvodimo mogućnost smanjenja osnovice za naplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom stupu do 300 eura. Oni koji imaju plaću do 700 eura imaju fiksni izdatak od 300, eura, a nakon toga taj se izdatak linearno smanjuje do 1,300 i jedan cent gdje je on nula.”
Kako će to konkretno izgledati ima nebrojeno varijanti, ali pokazat ćemo dva primjera za poreznog obveznika koji je samac iz Bjelovara i prima 700 eura bruto plaću i drugi primjer je ista osoba koja prima 1.290 eura bruto plaću. Neto plaća im je 554 eura, u drugom slučaju 931 eura po sadašnjem stanju. Po novome, soba koja je imala 700 eura upravo zbog olakšica u doprinosu za mirovinsko imat će 596 eura, druga osoba 938 eura. Neto povećanje plaće onakon ovog manevra osobama s najnižim primjenjaima, to je misao kojom smo se vodili.
Pokazao je ministar i primjer osoba koje imaju dvoje djece, također u gradu bez prireza poput Bjelovara. Ako imaju bruto plaće od 700 eura i 1.290 eura, neto plaće po sadašnjoj stopi iznosile bi im 560, odnosno 1.302 eura. Nakon izmjena bilježio bi se porast na 605, tj. 1.032 eura.
Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je i određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, zatim omogućavanje donacije u iznosu većem od 2 posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.
Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.
