Hrvatska idućeg tjedna obilježava deset godina članstva u Europskoj uniji. U tom povodu ovih se dana održava niz skupova na kojem se ocjenjuje što je Hrvatska dosad postigla. Jedan takav održan je danas u Kući Europe u Zagrebu. Razgovarali su o promjenama koje su se dogodile u gospodarstvu, društvenom životu, političkoj poziciji Hrvatske na međunarodnoj sceni.
Hrvatska bi kao desetogodišnja članica EU trebala bolje usmjeravati sredstva iz europskih fondova u gospodarski rast i razvoj, rekli su sudionici Eurotribine u srijedu.
– Hrvatska je zapravo za razliku od drugih zemalja imala i neposrednu ratnu prošlost tako da smo morali transformirajući sebe transformirati i imidž Hrvatske u EU i svijetu, nakon Jugoslavenske Hrvatske bila je ratna Hrvatska i na kraju smo se trebali izboriti za tu europsku Hrvatsku, rekao je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu.
– Kada govorimo o našim susjedima kad si jasno opredijeljen glede europskih i euroatlantskih integracija onda stvar ipak završi sretno za one koji jesu na tom putu, oni koji imaju dvojbe zapravo gdje žele pripadati onda i njihovi problemi traju duže, poručio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
‘Nakon rata, ulazak u EU bio je jedini politički konsenzus u Hrvatskoj’
Hrvatska će 1. srpnja ove godine obilježiti desetljeće članstva u Europskoj uniji. Što je prethodilo ulasku u Uniju i što je potrebno učiniti kako bi Hrvatska bolje iskoristila svoje članstvo, bila je tema konferencije u Kući Europe.
Jasna želja građana i političara da je EU put kojim Hrvatska treba ići, bio je jedan od faktora uspješne integracije u današnji blok od 27 članica.
– Hrvatska je “tek izlazila iz ratnih zbivanja i bilo je potrebno uvjeriti sve članice EU-a da mi tu pripadamo”, a taj proces je olakšan jer je Hrvatska imala politički i društveni konsenzus, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
– Nakon rata je (ulazak u Europsku uniju) bio jedini pravi politički konsenzus koji smo imali, rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova.
– Jasno opredjeljenje za europski put moglo bi olakšati zemljama kandidatkinjama put prema Uniji, ali to ne odgovara svim političkim liderima u susjedstvu, rekao je Picula.
– Zašto oni ne napreduju? Zašto nema tog nacionalnog konsenzusa? Za dobar dio lidera iz tih država kandidatkinja uspješna prilagodba europskoj agendi znači kraj političke karijere. Da ne kažem da ne bi možda ostali bez političke pozicije, već možda i bez slobode”, rekao je hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula.
Za one odlučne, problemi traju kraće
Božinović je rekao da onima koji dvoje gdje žele pripadati, “problemi traju duže” i dodao da se to jasno ogleda i u pristupu prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Pristupni pregovori Hrvatske s EU-om bili su opterećeni i suradnjom s Haškim sudom i bilateralnim sporom sa Slovenijom, prisjetili su se sudionici. Dodali su da ne treba zanemariti to što je Hrvatska 2009. postala članica NATO-a te da je to bio jako važan faktor.
Na brzinu napretka u pregovorima utjecali su i korupcija i pravosuđe, rekla je bivša ministrica.
– Korupcija nas je sigurno jako smetala i zaustavljala na putu mogućnosti napredovanja. Druga povezana stvar je pravosuđe. Nema funkcionalne ekonomije ni mogućnosti direktnih stranih ulaganja ako pravosuđe ne funkcionira, rekla je Pusić, dodavši da je pravosuđe “nazadovalo” u odnosu na period pred ulazak u Europsku uniju.
Uspješno povlačenje sredstava znači gospodarski rast
Uspjeh neke članice u Uniji često se ogleda kroz povlačenje sredstva iz europskih fondova. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je da je Hrvatska prošla prvu fazu i da povlačenje ide dobro, ali da sada ta sredstva treba učinkovitije usmjeriti u rast i razvoj zemlje.
– Za Hrvatsku se postavlja kvalitativno pitanje – kako te fondove pretvoriti u platformu trajnog gospodarskog rasta?, rekao je Vedriš. Naglasio je da su “bolje pravosuđe, efikasnije pravosuđe, dobro plaćeno pravosuđe, kvalitetna javna uprava i servisi – dio ekonomije”.
Sudionici Eurotribine složili su se da je Hrvatska ostvarila važne političke ciljeve, od ulaska u EU do ulaska u šengen i eurozonu i da se ne smije na tome stati, već ostvarene ciljeve iskoristiti za gospodarski rast.
