Austriji nije bilo upitno podržati hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru te Hrvatska ima njenu podršku u zaštiti vanjskih granica EU-a, rekao je u petak austrijski kancelar Karl Nehammer nakon susreta s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Nakon sastanka, Karl Nehammer i Andrej Plenković obratili su se medijima.
Dan uoči stupanja na snagu odluke Slovenije i Italije o povratku graničnih kontrola na schengenske unutarnje granice radi pojačane prijetnje terorizma, nakon destabilizacije Bliskog istoka, austrijski kancelar rekao je kako Beč nije dvojio o podršci hrvatskom ulasku u taj prostor slobodnog kretanja te da dvije zemlje već dugo godina imaju odličnu sigurnosnu suradnju.
Austrija nije zadovoljna zatvaranjem granica, između ostalog i svojih s Njemačkom, Češkom i Slovenijom, no njezin premijer je naglasio da je zaštita granica temeljna pretpostavka u promijenjenom sigurnosnom okruženju.
Istaknuo je kako se broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske drastično smanjio te da Austrija najveći broj prelazaka zaustavlja na istočnoj granici s Mađarskom.
Nehammer je kazao kako je Hrvatska često bila sama u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njenu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć.
– Upravo one zemlje koje štite vanjsku granicu trebaju našu podršku, rekao je šef austrijske vlade, bivši ministar unutarnjih poslova te zemlje, naglasivši da Austrija podržava da Europska komisija izdvoji dodatna sredstva za njihovo jačanje.
Plenković je istaknuo kako je Austrija kontinuirano jedan od najvažnijih trgovinskih partnera.
– Duh prijateljskih odnosa i dobar gospodarski impuls nam daje važnog povoda da naši odnosi i u budućnosti budu jako dobri. Prijateljski, kvalitetni i sadržajni odnosi između Hrvatske i Austrije. Radi se o dva naroda koji su povijesno povezani, rekao je.
Premijer Plenković ocijenio je sastanak s Nehammerom izvrsnim.
Andrej Plenković komentirao je sigurnost na granicama te rekao kako nema konkretnih podataka o terorističkoj prijetnji, ali da treba biti razuman i oprezan u situaciji poput današnje.
– Kad je riječ o Hrvatskoj i granici, Hrvatska ima 6.700 policajaca. Gotovo da nema zemlje koja ima toliko graničnih policajaca kao Hrvatska koji čuvaju drugu najveću vanjsku granicu EU-a. Uložili smo maksimalne napore kako bismo spriječili nezakonite migracije poštujući međunarodno pravo. Nisu problem ni Austrije ni Slovenija ni Hrvatska. Važno je čuvati vanjske granice. Hrvatska policija uspjela je uhititi više od 1000 krijumčara i to je najbolji indikator stanja, rekao je.
Plenković je istaknuo kako nema informacija da migranti iz Mađarske dolaze u Hrvatsku.
– Nema razloga da Hrvatska diže unutarnju kontrolu na schengenskoj granici s Mađarskom. Mislim da to nije smjer koji bi nas trebao zabrinjavati. Moramo pojačati zajedničke napore i učiniti sve da se problem riješi uz pritisak na zemlje u našem dijelu Europe da usklade vizni režim, rekao je.
– Kratak je put od aerodroma u Beogradu i Sarajevu, pa uz pomoć krijumčara preko zelenih granica u Mađarsku i Hrvatsku, dodao je hrvatski premijer.
Tijekom boravka u Beču, premijer Plenković susrest će se s predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata. U austrijskoj metropoli je premijer Plenković dočekan uz vojne počasti.
– Hrvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri poslali su pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske europskim sredstvima, a koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik, rekao je na konferenciji za novinare premijer Andrej Plenković.
– Austrija i Hrvatska su važni partneri na području energetike. LNG terminal na Krku je vrlo važno pitanje za Austriju, a dvije zemlje surađuju na postizanju neovisnosti o ruskom plinu. Danas su austrijska skladišta na 97 posto popunjenosti, što Beč nije mogao ni sanjati prošle godine te su otkriveni i drugi kapaciteti za opskrbu, kazao je austrijski kancelar Karl Nehammer.
Austriji, kao zemlji bez mora, iznimno je važna infrastruktura kako bi uopće dobivala plin, a Nehammer je u tom kontekstu izdvojio hrvatski terminal te dobru inicijativu da se on plinovodom poveže sa Slovenijom, Austrijom i Bavarskom. Austrijski predsjednik vlade krajem prošle godine posjetio je Omišalj.
Plenković je istaknuo da Hrvatska povećava kapacitet terminala s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metala plina, što je dvostruko više od hrvatskih potreba. Naglasio je da će plinovod biti građen da može prevoziti i vodik, čime će doprinijeti energetskoj tranziciji kontinenta.
Hrvatska, Slovenija i Italija početkom godine ispunile su uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava za projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran čime će proizvoditi taj energent u blizini terminala na Krku.
