Hrvatski premijer je kazao da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da 2016. podnese zahtjev za članstvo, nakon toga se prošle godine borila da dobije kandidatski status i da će se sada truditi da dobije što bolje zaključke.
Hrvatska će se zauzimati za daljnji napredak Bosne i Hercegovine u europskim integracijama kako bi sustigla zemlje u okruženju, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.
– Mi ćemo zagovarati daljnji napredak Bosne i Hercegovine, koja nam je posebno bitna, kako bi i ona uhvatila korak s drugim zemljama regije koje su ispred nje – rekao je Plenković, dolazeći na samit čelnika EU-a i njihovih kolega iz šest zemalja zapadnog Balkana.
Dodao je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da 2016. podnese zahtjev za članstvo, nakon toga se prošle godine borila da dobije kandidatski status i da će se sada truditi da dobije što bolje zaključke.
Europska komisija je 8. studenoga objavila izvješće o napretku zemalja kandidata u kojima je preporučila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, kandidatski status za Gruziju, a da će Bosna i Hercegovina dobiti preporuku kada postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Unatoč tome, skupina zemalja, u kojima je Hrvatska, snažno se zauzima da i Bosna i Hercegovina dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.
Na pitanje o mađarskim prijetnjama vetom na odluke koje se odnose na Ukrajinu, Plenković je izrazio umjereni optimizam u pogledu ishoda samita. – Prateći sve što se događa, mislim da ćemo imati paket kompromisa, o čemu ćemo govoriti sljedeća dva dana i onda ćemo imati neki kompromis, kao što ga uvijek nađemo – rekao je Plenković.
Nakon samita EU-zapadni Balkan, u četvrtak se održava dvodnevni samit čelnika 27 država članica pred kojima su dvije važne teme – odluke o proširenju te o reviziji višegodišnjeg proračuna. Najveća prepreka dogovoru su prijetnje mađarskog premijera Viktora Orbana vetom.
Europska komisija je u srijedu odmrznula 10,2 milijarde eura kohezijskih sredstava Mađarskoj nakon što je ocijenila da je Budimpešta poduzela mjere za rješavaje pitanja neovisnosti pravosuđa, no 21 milijarda je ostala blokirana.
