Zagreb je jedan od domaćina mini-summita nekoliko čelnika država i vlada članica EU-a na kojem se raspravlja o novom strateškom programu Europske unije. Summite je u nekoliko europskih prijestolnica organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji je stigao u Banske dvore, a dočekao ga je domaćin, hrvatski premijer Andrej Plenković.
– Želio bih zahvaliti Charlesu Michelu što je jednu od ovih večera, uz Pariz, Berlin i Kopenhagen, odlučio organizirati upravo ovdje, u Zagrebu. Predstavlja nam zadovoljstvo da za otprilike sat vremena, zajedno s talijanskom premijerkom Meloni, poljskim premijerom Morawieckim i malteškim premijerom Abelom, iskoristimo vrijeme za razgovor o ključnim temama EU, a uoči Europskoga vijeća u prosincu kao i procesa donošenja strateškog plana za djelovanje Europske unije u razdoblju od 2024.-2029. godine, rekao je premijer Plenković.
Kako je rekao, “ovaj strateški plan je dokument, koji se usvaja svakih pet godina i predstavlja najširi politički, sektorski i financijski okvir” u kojem se definiraju “osnovne smjernice djelovanja Unije”.
Ocijenio je kako je raniji strateški okvir za vrijeme predsjedanja Rumunjske “bio mirnodopski plan djelovanja Europske unije” koji je donesen prije pritisaka kao što su: inflacija, energetska kriza, rat u Ukrajini te rat u Izraelu.
– Sve to govori o nepredvidivosti međunarodnih odnosa, o važnosti pitanja sigurnosti, o važnosti jačanja naših obrambenih sposobnosti, o nužnosti kontinuirane potpore Ukrajini i jačanju svih mehanizama ekonomske i financijske suradnje kako bi se održala stabilnost država članica.
Michel je ustvrdio kako “trebamo naći ravnotežu između jedinstva i potrebe da se brzo djeluje”.
– Trebamo naći ravnotežu između jedinstva unutar Europske unije i potrebe da se brzo djeluje kada je to potrebno. U tijeku je politička rasprava i postoje različite ideje o tome kako na Europskom vijeću odlučivati. Ovakvi sastanci u manjim formatima će nam omogućiti da bolje shvatimo prioritete zemalja članica i da vidimo postoji li prostor za određene reforme, kazao je.
– To ne znači da želimo da se u budućnosti o svemu odlučuje kvalificiranom većinom, ali moguća reforma bi, primjerice, sadržavala mehanizam koji bi spriječio zlouporabu prava veta, dodao je.
– Mislim da se svi slažemo da se suočavamo s iznimno teškim izazovima, posebice, trima šokovima istovremeno. Prvi šok je priroda: naš okoliš i klimatske promjene. Trudimo se naš prilagoditi naš ekonomski sustav i društvo ovom izazovu. Suočavamo se s tehnološkim izazovima, pogotovo zelenoj tehnologiji, koju nastojimo koristiti pri suočavanju s klimatskim promjenama, rekao je Charles Michel.
Treći šok je kako kaže “povezan s multilateralnim poretkom, tj. poretkom koji je zasnovan na principima i pravilima”.
– Vidimo u našem susjedstvu, u Ukrajini i na Bliskom istoku, da to ima utjecaj na cijeli svijet pa tako i na europski kontinent, kazao je.
– Posljednjih godina smo zbog ovih izazova, pokušali zajedno u EU raditi, kako bi izgradili više europskog suvereniteta. To neki zovu strateška autonomija. To znači biti utjecajniji i biti otporniji. To bi trebao biti naš zajednički cilj i mislim da je širok konsenzus među liderima da bi to trebao biti prioritet, ustvrdio je.
Dodao je da “ako želimo biti utjecajniji te razviti suverenitet i zastupati naše interese te promovirati svoje vrijednosti, moramo ojačati našu ekonomsku bazu, investirati u inovacije i razviti europski sigurnosni sektor”.
