Obnova na potresom pogođenom području bila je jedna od glavnih tema i na sjednici Vlade. Izglasan je i niz točaka, među kojima prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, čime se prvi se puta u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir te usluge. Nije nedostajalo ni novosti u sektoru financija.
Zakon o trgovini – ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života
Premijer Andrej Plenković u osvrtu na aktualne političke teme rekao je da su prošlog tjedna u Hrvatskom saboru prihvaćeni važni zakoni, osobito Zakon o trgovini kojim je Vlada ispunila jedan od svojih izbornih ciljeva i obećanja – reguliranje rada nedjeljom.
– Novi režim koji je Sabor prihvatio sastoji se od 16 radnih nedjelja tijekom godine. Na taj način pronalazimo dobru ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života, osobito ljudi koji rade u trgovini, rekao je.
– S druge strane vodili smo računa o tome da je Hrvatska turistička zemlja, tako da ovom kombinacijom sa 16 radnih nedjelja možemo naći pravu ravnotežu i mislim da će to jako dobro i u praksi zaživjeti i da će kroz ovaj tranzicijski period, koji je praktički, prvo stupanje na snagu 1. srpnja, zatim 16 radnih nedjelja u drugoj polovini godine i zatim novi režim u potpunosti od 1. siječnja iduće godine, svi kvalitetno prilagoditi, rekao je.
Dodao je da prema anketama, 70% građana podupire takvo rješenje koje je Sabor prihvatio na prijedlog Vlade.
Premijer Plenković kazao je da su u Saboru donesena i dva zakona iz paketa reforme zdravstva – Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Preduvjeti za sveobuhvatnu reformu zdravstva
Premijer Plenković kazao je da su u Saboru donesena i dva zakona iz paketa reforme zdravstva – Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
– Stvoreni su preduvjeti za sveobuhvatnu reformu zdravstva, osigurano je 340 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 208 milijuna iz europskih fondova, iz višegodišnjeg financijskog okvira za dodatna ulaganja. Cilj je postići veću kvalitetu, održivost i funkcionalnost zdravstvenog sustava na dobrobit naših pacijenata, naglasio je predsjednik Vlade.
Rekao je da će resorni ministar nastaviti dijalog sa svim akterima u hrvatskom zdravstvenom sustavu i raditi na poboljšanju položaja zdravstvenih radnika, osobito liječnika. Dodao je da je njegova Vlada to činila konzistentno u proteklih šest godina mandata.
Treća godišnjica potresa u Zagrebu i obnova – sva alocirana sredstva bit će utrošena do kraja lipnja
Premijer Plenković osvrnuo se i na treću godišnjicu potresa koji je pogodio Zagreb
– Nažalost, tada je stradala djevojčica Anamarija Carević koje se i danas prisjećamo. Ozlijeđeno je tadda još 27 osoba, a oštećeno oko 25 tisuća objekata. Kuće, zgrade, fakulteti, bolnice, muzeji i zgrade državnih institucija, većina u centru grada, starija od 100 godina. Taj proces obnove je, kao što znamo, složen i dugotrajan i financijski zahtjevan, rekao je.
Dodao je kako je Vlada nedavno donijela novi Zakon o obnovi, a ubrzane su sve procedure, te su koncentrirali i centralizirali sva tijela.
– Trenutačno je ukupna vrijednost radova u Gradu Zagrebu, javnih i privatnih zgrada je 2,3 milijarde eura, rekao je premijer.
Dodao je da je jučer bila i konferencija za novinare potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva Branka Bačića o obnovi u Zagrebu.
– Imali smo mnogo informacija o tome što se radi. Ubrzavaju se aktivnosti glede apsorpcije sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a. Prema onome što smo imali, zaista jedan detaljan sastanak u utorak ujutro, gdje su bili svi mjerodavni ministri, sve jedinice lokalne samouprave, dakle i Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, mi smo u poziciji da možemo s visokim stupnjem sigurnosti kazati da će praktički sva sredstva koja su alocirana, a to je 683 mil. eura za zagrebački potres, biti i potrošena sukladno planovima do kraja lipnja ove godine.
Pozvao je sve mjerodavne ministre da se dodatno angažiraju i kako bi se ubrzala obnova na potresom pogođenoj Banovini i Sisačko-moslavačkoj županiji.
Godina posvećena socijalnim pitanjima
Premijer Plenković spomenuo je da je Hrvatska od prošlog četvrtka i službeno u programu Global Entry, bezviznom režimu sa SAD-om. Naglasio je da je to još jedan korak više za hrvatske državljane i da je Republika Hrvatska među samo četiri europske zemlje u tom programu.
– Hrvatska ove nedjelje zaokružuje članstvo u Schengenu, rekao je, i režim u zračnim lukama ulazi u sustav u koji je Hrvatska ušla 1. siječnja.
– Svi letovi u Hrvatsku iz zemalja Schengena i obratno tretiraju se kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola kada je riječ o dokumentima, a to je izrazito korisno, osobito u kontekstu turističke sezone. Dodao je da očekuje veoma dobru sezonu.
Predsjednik Vlade ustvrdio je da je rast plaća pratio rast cijena
– Mi smo na ovaj način u poziciji da su razlike u odnosu na rast plaća i inflaciju zaista minimalne, 0,9 posto, kaže.
Najavio je i da zakon o osobnoj asistenciji uskoro ide u dva čitanja u Sabor i da će biti donesen do 1. srpnja.
– Od 1. siječnja 2024. ide i Zakon o inkluzivnom dodatku, rekao je. Ponovio je kako Vlada želi povisiti naknade roditeljima njegovateljima.
– Ova je godina posvećena temi socijale, rekao je govoreći o novostima u domeni socijalne skrbi.
Ulaže se dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu
Vlada na sjednici odlučuje o donošenju Nacionalnog plana za razvoj sustava obrazovanja do 2027. te akcijskog plana za njegovu provedbu do 2024. Najavio da će u idućem razdoblju Vlada uložiti najviše do sada u obrazovani sustav.
– Uložit ćemo dvije milijarde eura u obrazovnu infrastrukturu, to je ulaganje bez presedana. Danas su izdvajanja za znanost i obrazovanje rekordna, proračun je 3,4 milijarde eura, a 2016. bio je 1,77 milijarde eura, kazao je.
Najavio je da će taj plan omogućiti izgradnju i dogradnju još 400 vrtića i preko 600 osnovnih škola, kao i izgradnju sportskih dvorana.
Na sjednici Vlade nalazi se i prijedlog Zakona o osobnoj asistenciji, istaknuo je Plenković, vrijedan 150 milijuna eura, a uključuje usluge za 15.000 osoba s invaliditetom.
Prvi put zakonom se uređuje usluga osobne asistencije
Prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji, koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor sa sjednice u srijedu, prvi se put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir te usluge koja postaje socijalna usluga, a osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama.
– Cilj je donošenja zakona osobama s invaliditetom osigurati veći stupanj socijalne uključenosti i prevenirati njihovu institucionalizaciju, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Predloženim zakonom osigurava se i održivost usluge s obzirom na to da je trenutačni kontinuitet pružanja usluge ograničen modelom financiranja putem projekata koji provode udruge te su ograničeni projektnim financiranjem, a ubuduće će novac za uslugu osobnog asistenta biti osiguran u državnom proračunu.
Zakonom se uređuje usluga osobne asistencije koja uključuje uslugu osobnog asistenta osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem, komunikacijskog posrednika osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi te videćeg pratitelja osobi s oštećenjem vida.
Prihvaćen Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027.
Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine, usvojenim na sjednici Vlade u srijedu, detaljno se definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika u sektoru odgoja i obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije (NRS) do 2030. godine.
NRS u sklopu strateškog cilja ‘Obrazovani i zaposleni ljudi’ kao prioritetna područja javnih politika, koja su ujedno i okvir za definiranje posebnih ciljeva Nacionalnog plana, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, navodi pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja te usklađeno i perspektivno tržište rada.
Nacionalnim planom definirano je i deset posebnih ciljeva na razini prioritetnih područja, a svaki od njih sadrži i više mjera.
Uz nacionalni plan prihvaćen je i prateći Akcijski plan provedbe do 2024. godine, a oba dokumenta predstavljaju jedan od uvjeta koji je nužno ispuniti kako bi se osigurala sredstva za sufinanciranje njihove provedbe iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.
Za provedbu Nacionalnog plana ukupno je predviđeno malo više od 2,1 milijarde eura, dok je za dvogodišnje razdoblje Akcijskog plana do 2024. godine ukupno predviđeno malo više od 758 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice rekao je kako je to “ulaganje bez presedana” u obrazovnu infrastrukturu.
Donesen nacionalni program poticanja čitanja od najranije dobi
Vlada je na sjednici kao nacionalni program utvrdila program poticanja čitanja kod djece od najranije dobi – “Rođeni za čitanje”, kojim se ispunjavaju ciljevi iz Akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja usvojene 2017. godine.
Program “Rođeni za čitanje na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva te Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.
Glavni je cilj programa uputiti svakog roditelja/ skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece u važnost čitanja naglas za razvoj djetetovih čitalačkih navika što znatno utječe na sveukupni djetetov razvoj.
Tijekom četiri pedijatrijska pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školu, pedijatri bi djeci čitali slikovnice prilagođene dobi djece te ih na kraju pregleda poklanjali kako bi roditelji/ skrbnici nastavili čitati u obiteljskom okruženju.
– U Hrvatskoj se godišnje rodi u prosjeku 36.000 djece i mi smo u dogovoru s Ministarstvom zdravstva tiskali slikovnice koje će se dostaviti u 249 pedijatrijskih ordinacija u Hrvatskoj, navela je ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Odluka o prelasku granice OS RH radi protupožarne zaštite
Vlada je na sjednici u srijedu donijela Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2023. godini.
