Ponovno odbacivši teze da će se novim zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama plaže na Jadranu moći ograđivati i privatizirati, potpredsjednik Vlade Oleg Butković odbacio je kritike SDP-ovaca prozvavši ih za licemjerje jer su u vrijeme svoje Vlade upravo to omogućili.
Sabor će sutra u prvom čitanju raspravljati o prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je rekao kako mora reagirati na određene stvari koje se događaju posljednjih dana i na istupe pojedinih saborskih zastupnika, klubova i političkih stranaka, piše HRT.
– Intencija je novog zakona, koji se donosi nakon 20 godina, da se ne prodaje pomorsko dobro, da se ne privatizira, čak suprotno od toga. Znači, da zaštitimo pomorsko dobro, pojačamo nadzor, reguliramo određene stvari, povećamo kazne, ukinemo dodjelu koncesijskih odobrenja najbržim prstom, uvodimo transparentnost natječaja, naglasio je Butković.
A kod samih plaža, rekao je, novim se zakonom regulira da ih nitko više danas u Hrvatskoj neće moći ograditi, izuzev plaža posebne namjene koje su točno ciljane za određene skupine, na primjer nudističke plaže, plaže za specijalne bolnice, osobe s invaliditetom.
– Nikakva prodaja pomorskog dobra, nikakva privatizacija ni uzurpacija pomorskog dobra nije intencija novog zakona, poručio je Butković nakon puštanja u radi novog Laboratorija za velike električne strojeve i pogone (LAVESP) u tvrtki Končar.
Oporbeni klubovi zastupnika jučer su pozvali na povlačenje iz procedure prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama tvrdeći da je nejasan, nedorečen, neprihvatljiv, opasan i protuustavan.
Posebno im je sporna kategorizacija plaža na javne plaže, hotelske plaže i plaže posebne namjene, spominjanje funkcionalnih cjelina plaža s hotelom, te upisivanje založnog prava na pomorsko dobro kao opće dobro.
– Poštovani HDZ-ovci, ne kradite nam i plaže, poručio je tada Arsen Bauk (SDP) ustvrdivši da dio javnih plaža nakon novog zakona više to neće biti.
SDP je omogućio ograđivanje plaža, mi to novim zakonom onemogućavamo
Butković je reagirajući na te istupe podsjetio da je aktualni zakon donesen 2003. godine, u vrijeme SDP-ove Vlade i njihove saborske većine.
Temeljem tog zakona, naveo je, danas u Hrvatskoj postoji 18 ograđenih plaža, od čega tri u Istri i pet u Primorsko-goranskoj županiji, gdje su županijske skupštine u kojima SDP ima većinu donijele odluke da se te plaže ograde.
– Mi ne želimo ograde, mi želimo maknuti ograde s tih plaža. Možete misliti sada, kad vas netko napadne i kaže da oni ne bi ograđivali, a po njihovom zakonu i njihovim odlukama su se plaže ograđivale, komentirao je Butković.
Podsjetio je kako je 8. srpnja 2015. Vlada tadašnjeg premijera Zorana Milanovića napravila prijedlog novog zakona, no Sabor ga nije usvojio jer se zbog izbora raspustio.
– Neka pročitaju što su u tom zakonu napisali oko ograđivanja plaža i jesu li oni s tim zakonom omogućili da se plaže ponovno ograđuju, poručio je SDP-u prozvavši ih za licemjerje i bezobrazluk jer pokušavaju uvjeriti javnost da sadašnja Vlada želi omogućiti ograđivanje plaža.
Druga pak vrsta zastupnika, dodao je, obmanjuje javnost tvrdnjama da se žele privatizirati plaže.
– Stvaraju kaos, pozivaju ljude na prosvjed, pokušavaju iz jedne pozitivne stvari okretati teze, da mi kao vlada i HDZ želimo privatizirati plaže. To su totalne nebuloze i izvrtanje teza, poručio je.
– U sutrašnjoj saborskoj raspravi, najavio je, bit će otvoren za sve kritike, prijedloge i bolja rješenja. “Ako bude kvalitetnih prijedloga, naravno da ćemo ih kao Vlada prihvatiti, to ne bi bilo prvi put, rekao je Butković.
Pravobraniteljica: Novi zakon ostavlja dojam da je turizam važniji od zaštite okoliša
Pojedine odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji priprema Ministarstvo prometa i mora, nisu dovoljno jasne, zbog čega ostavlja dojam da razvoj turizma ima prednost pred zaštitom prirode i okoliša, priopćila je u utorak pučka pravobraniteljica.
Iako se predloženim Zakonom želi unaprijediti zaštita javnog dobra i okoliša, pojedine odredbe zakona treba dodatno pojasniti budući da ovako formuliran ostavlja dojam da gospodarski interes, u smislu razvoja turizma na pomorskom dobru, ima prednost pred zaštitom pomorskog dobra, odnosno prirode i okoliša, navodi se u priopćenju pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Novi zakon omogućit će jedinicama lokalne samouprave, kao davateljima koncesije, da odrede koje su plaže javno dostupne, a koje se mogu koristiti za gospodarsku djelatnost.
No, istovremeno je vrlo visok postotak plaže koji može biti gospodarski korišten, što onda utječe i na dio koji mora ostati dostupan svima na korištenje sukladno namjeni, upozorava pravobraniteljica.
Osim preciznijih odredbi kad je u pitanju davanje koncesije, pučka pravobraniteljica predlaže da se ne dozvoli obavljanje gospodarske djelatnosti na onim plažama na kojima još nije bilo nikakvih intervencija.
Tako bi se očuvale netaknute prirodne ljepote Jadranke obale, dodala je.
Kako bi se očuvao okoliš i prirodne ljepote, također je potrebno osnažiti inspekcijski nadzor. Problem je u tome što sa različitih adresa dolaze različiti podaci, smatra Šimonović Einwalter
Inspekcija zaštite okoliša je u 2021. evidentirala jedno onečišćenje mora ugljikovodicima bez utvrđenog uzroka, dok su lučke kapetanije u istoj godini postupale po dojavama u 55 slučajeva. Od toga je onečišćenje mora utvrđeno u 10 slučajeva, navela je.
Korištenje komunalnih vezova u morskim lukama još je jedno od područja koje valja urediti Zakonom o pomorskom dobru, tvrdi pravobraniteljica, odnosno potrebno je propisati međusobna prava i obveze Lučke uprave i korisnika veza.
Komunalni vezovi namijenjeni su manjim plovnim objektima koji služe za osobne potrebe pretežito lokalnog stanovništva i zato su ključni za promet, posebno na otocima.
Imajući u vidu pritužbe koje smo zaprimali, preporučili smo propisati i mogućnosti nasljeđivanja prava i obveza iz ugovora, odnosno korištenja veza u situacijama kada nasljednici udovoljavaju propisanim uvjetima, stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice.
