Kolonom sjećanja i nade, misom, polaganjem vijenaca, paljenjem m svijeća i pozivima na rasvjetljivanje zločina u nedjelju je obilježena 26. godišnjica pokolja nad 64 Hrvata u Križančevu Selu u središnjoj Bosni koji su 22. prosinca 1993. počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH.
Taj pokolj nedaleko od Viteza dogodio se u vrijeme dolaska humanitarnog konvoja ‘Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu srebrenu’ u središnju Bosnu kada su pripadnici Armije BiH napali područje hrvatskih enklava kako bi ih posve uništili.
Predsjednica Udruge obitelji nestalih, poginulih i nestalih branitelja Srednjobosanske županije Ljubica Garić osudila je brutalnost.
„Rat je rat, svugdje u svijetu, ali nije rat masakrirati ljude i iživljavati se na njima“, rekla je Garić.
Prema podacima hrvatske strane u napadu Armije BiH na Križančevo Selo ubijena su 34 Hrvata, a 30 je bilo zarobljeno te zatim pobijeno. Njihova tijela su naknadno razmijenjena.
Župnik župe sveti Juraj u Vitezu fra Velimir Bavrka, koji je predvodio za žrtve, pozvao je na rasvjetljivanje zločina.
Sudionici 14 kilometara duge Kolone sjećanja i nade koji su krenuli iz Nove Bile i stigli do spomen obilježja u Križančevu Selu odali su u nedjelju počast 64 žrtava masakra. Brojna izaslanstva položila su cvijeće i zapalila svijeće.
Za ratni zločin u Križančevu selu ove godine podignuta je prva optužnica protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika postrojba Armije BiH koje su sudjelovale u masakru.
Optuženi su za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti. Optuženi su i za sustavno sudjelovanje u pljačkanju i uništavanju njihove imovine.
Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina.
