Koronakriza u Hrvatskoj pokazala je sve nedostatke u ostvarivanju ljudskih prava osoba s invaliditetom koje su zbog protuepidemijskih mjera bile dodatno izolirane iz zajednice, istaknuto je u petak na online tribini u organizaciji Udruge za samozastupanje.
O utjecaju mjera za suzbijanje širenja epidemije na prava osoba s invaliditetom na tribini su govorile pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak, profesorica sa Studijskog centra socijalnog rada Kristina Urbanc, Nataša Kokić iz udruge European Network on independent Living te Senada Halilčević iz Udruga za samozastupanje.
Pravobraniteljica Slošnjak iznijela je podatke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ-a) prema kojima su osobe s invaliditetom do sada činile 11,9 posto među zaraženima koronavirusom i čak 37,7 posto umrlih od covida-19 u Hrvatskoj.
Govoreći o pravima osoba s invaliditetom u proteklih godinu dana, Slošnjak je upozorila da je koronakriza pokazala sve nedostatke u ostvarivanju prava te društvene skupine, od prava na kretanje korisnika socijalnih institucija, do prava na usluge u zajednici, pa i zdravstvenu skrb.
Rekla je da su prve mjere i javnozdravstvene upute i preporuke otežale pružanje usluga tim osobama, poput potpore u obitelji za osobe koje žive u vlastitim domovima, dolazak asistenata te pružanje dnevnog boravka, radionica i drugih usluga koje provode organizacije i udruge. Upozorila je i da djeca s invaliditetom nisu mogla sudjelovati u online nastavi.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slošnjak istaknula da je njezin ured uputio niz preporuka o tome kakve bi se protuepidemijske mjere trebale propisivati za tu društvenu skupinu, no, dodala je, tijekom cijele prošle godine pokazalo se da nitko nije htio preuzeti odgovornost za kršenje prava osoba s invaliditetom, posebno za one koji žive u ustanovama.
“Korisnici ustanova nisu mogli izlaziti iz njih, no i nakon prihvaćanja preporuka pravobranitelja, popuštanje mjera nije bilo za sve, nego samo za one ustanove koje su htjele prihvatiti te preporuke”, rekla je Slošnjak.
Poručila je kako “upravo ovakve krizne situacije” upozoravaju na to koliko osobe s invaliditetom trebaju potporu i usluge u zajednici.
Kristina Urbanc posebno je istaknula težak položaj osoba koje su smještene u institucije jer su bile zatvorene u svoja četiri zida, a čak im je bilo onemogućeno korištenje zajedničkih prostorija.
“Mnoge usluge su izostale, a narušeno je i mentalno i fizičko zdravlje zbog nedostatka zdravstvenih usluga i terapijskih postupaka. Došlo je do zaštitnog i patronizirajućeg odnosa, pogotovo prema osoba u ustanovama”, ocijenila je Urbanc.
Nataša Kokić istaknula je predstavljajući rezultate ankete o stanju prava osoba s invaliditetom, COVID-19 Disability Rights Monitor (DRM), provedene u 135 zemalja, da je ona potvrdila loše stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom, i to u svim zemljama.
Poručila je da je zato pri donošenju sljedećih mjera nužno zajamčiti puno sudjelovanje osoba s invaliditetom, omogućiti pristup uslugama u zajednici te uzeti u obzir perspektivu osoba s invaliditetom.
