Hrvatski sabor u četvrtak je, većinom glasova, donio Državni proračun za 2024. godinu, prema kojemu će država u idućoj godini uprihoditi 28,5 milijardi, a potrošiti 32, 6 milijardi eura, ‘za’ proračun je glasovalo 77 zastupnika, 42 je bilo protiv.
Oporba: Proračun je predizborni i nerealan, Hrvati najviše daju za hranu
Uoči saborskog glasovanja o Državnom proračunu za iduću godinu, oporba je u četvrtak ponovila kako je on predizborni i nerealan, Vladu je prozvala da ne zna kvalitetno upravljati javnim financijama te upozorila da hrvatski građani prednjače po davanjima za hranu u EU.
Proračun za 2024. pokazuje da Vlada ne zna kvalitetno upravljati javnim financijama, tvrdi Suverenist Marijan Pavliček i navodi kako proračunski deficit iznosi 4,1 milijardu eura.
To znači da svaki dan trošimo 11 milijuna eura više, nego zaradimo, to je kao da obitelj mjesečno zarađuje dvije tisuće eura, a troši 2200 eura. To ne može dobro završiti, to mora završiti bankrotom, a u tom smjeru i vi trenutno vodite javne financije, poručio je Vladi.
I Emil Daus (IDS) upozorava da opet trošimo više, nego prihodujemo, brine ga ‘minus’ od 4,1 milijarde eura u državnoj blagajni. Pokazujete smjer kojim država ide, a s tako negativnim proračunom, taj smjer može biti samo negativan, istaknuo je.
Eurostat je nedavno objavio da su hrvatski građani lani potrošili preko 9 milijardi eura za hranu, milijardu i pol eura više nego u godini prije, kazao je Boris Lalovac (SDP), napominjući kako je, s druge strane, u proračunu dvostruko više novca nego 2016., sto milijardi kuna više.
Grmoja: Kupuju se glasovi uoči izbora
Nikola Grmoja (Most) tvrdi da proračun ide u smjeru da se kupe glasovi uoči izbora. Jasno je što pokušavate u stilu Aleksandra Vučića, rekao je vladajućima i poručio im da su upravo oni najveći populisti.
Osiromašili ste građane, Hrvatska je rekorder po cijenama hrane u EU, ovim mrvicama koje im vraćate, neće ih zavarati, ustvrdio je.
Ako bi Grmoja došao na vlast, i Miletić i Raspudić, oni bi proglasili da je afrička svinjska kuga laž. Ako to nije populizam, ne znam što je, odgovorio mu je Hrvoje Zekanović (HDS).
Nezadovoljstvo proračunom za iduću godinu, iskazale su i Natalija Martinčević (Reformisti), koja tvrdi da se neupitno radi o kupovini glasova u idućoj godini i Ružica Vukovac (PH) koja poručuje da je tužna i žalosna država koja na seljaka ide dugim cijevima. Domagoj Hajduković (SD) nezadovoljan je kako se država odnosi prema borbi s komarcima u slavonskim županijama.
Oporbene kritike odbacuje HDZ-ova Grozdana Perić (HDZ) koja kaže da je proračun itekako realan, stvaran i ostvariv, da pokazuje socijalnu osjetljivost.
Već 11. kvartal za redom, Hrvatska bilježi viši rast BDP-a, trenutno smo prvi u Europi, Vlada konstantno nastoji smanjiti inflaciju, smanjuje se udjel javnog duga u BDP-u, pobrojala je zastupnica i naglasila da proračunski manjak nije ništa neuobičajen, da ga imaju i druge države.
Naglasila je i kako država u idućoj godini povećava plaće i mirovine, socijalne naknade, dohodak za djecu, potpore.
Sabor danas donosi Državni proračun za 2024., no prije toga glasuje o 457 amandmana koje su zastupnici podnijeli na proračun, a Vlada ih odbila.
U odnosu na ovu godinu, prihodi rastu za tri, a rashodi za 11, 2 posto. Proračunski manjak trebao bi biti 1,9 posto BDP-a, odnosno 4,1 milijardi eura.
Realni gospodarski rast za iduću godinu Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto.
Oporba je do samo glasovanja o predloženom Državnom proračunu za 2024. navodila kako je on predizborni i da je nerealan. Tvrdila je kako Vladu ne zna kvalitetno upravljati javnim financijama te upozorila da hrvatski građani u EU prednjače po davanjima za hranu.
Vlada i vladajući su pak ustrajali da je proračun održiv, razvojan i socijalan.
Prioritet nam je zaštiti socijalno najizloženije sugrađane, osigurati stabilnost javnih financija i nastaviti ulagati u daljnji razvoj, poručio je nedavno premijer Andrej Plenković.
Na oporbene kritike da je proračun rastao dvostruko više od plaća i da je u odnosu na 2016. veći za sto milijardi kuna, ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako u idućoj godini rashodi za zaposlene rastu za 1, 5 milijardi eura, a oni za umirovljenike oko milijarde eura.
Nezadovoljna Vladinim prijedlogom proračuna, oporba ga je kroz 463 amandmana pokušala drugačije ‘posložiti’.
No, djelomično je prihvaćeno samo šest njenih amandmana, ostali su odbijeni.
Prihvaćeni su amandmani oporbenih Nikole Stephana Bartulice (DP), IDS-a, Ružice Vukovac (PH), Marine Opačak Bilić (NZ), Boške Ban Vlahek (SDP) i Romane Nikolić (SD).
To pak znači da će država izdvojiti nešto više sredstava za stipendiranje učenika i studenata iz hrvatske dijaspore, da će sa 150 tisuća eura pomoći sanaciju Eufrazijeve bazilike, a sa gotovo milijun eura svinjogojcima da osiguraju biosigurnosnu infrastrukturu. Također će izdvojiti 600 tisuća eura više za stipendije siromašnijih studenata, sa 130 tisuća eura poduprijet će ulaganja u kontinentalnu turističku infrastrukturu, a za palijativnu skrb izdvojit će još 1, 1 milijun eura.
Sastavnim dijelom proračuna postali su i amandmani HDZ-ovih Darka Sobote, Damira Habijana i Ivana Radića te nezavisne Marijane Petir.
Slijedom toga, država će za izgradnju studentskog doma u Koprivnici u idućoj godini izdvojiti 300.000 eura, a godinu poslije 4,7 milijuna eura, dok za učenički dom u tom gradu iduće godine dati milijun eura, a u 2025. tri milijuna eura.
Redovitu djelatnost Sveučilišta Sjever pojačat će sa 2,5 milijuna eura, za borbu protiv komaraca u Osijeku i okolici izdvojit će 600 tisuća eura, a za kupnju kuća mladim obiteljima na selu milijun eura.
