Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljaju prijedlog Zakona o izbornim jedinicama.
Sada je jasno, ostaje se na 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika. Birača po izbornoj jedinici bit će otprilike 360 tisuća – s odstupanjima plus-minus 2,5 do plus-minus 3 posto.
Plenković je rekao da su željeli izmjenama poslati četiri ključne poruke: Osigurati jednaku težinu glasa, zatim da izborne jedinice trebaju što više pratiti administrativne granice, da odstupanja prema zakonu ne bi smjela biti veća od pet posto ta je Odluka Ustavnog suda je da bi novi zakon trebalo donijeti do 1. listopada ove godine.
“Budući da smo uređenja zemlja i demokracija, cilj je da u Sabor prijedlog zakona bude upućen do ljetne stanke, a na drugo čitanje u prva dva tjedna rujna, da stupi na snagu do 1. listopada te da nemamo pravni vakuum”, pojasnio je Plenković.
“Što smo mi kao Vlada željeli postići? Zadržati model od 10 izbornih jedinica u kojima se se bira po 14 zastupnika. Postoje razne opcije modela, no to je druga procedura, vježba koja bi zahtijevala dugu raspravu i širu aktivnost aktera. Nismo primijetili da je Ustavni sud rekao ‘potpuno promijenite sustav’, zabranite koalicije, idite na jednu izbornu jedinicu.. To nije bila opcija za ovu Vladu”
“Oko 78 posto birača ostat će u izbornim jedinica u kojima su i trenutno. Za samo 22 posto birača mijenja se izborna jedinica”, potvrdio je.
“Ostali smo na razmjernom modelu i s minimalnim korekcijama. Najveću promjenu ovim izmjenama unosi se u sam Grad Zagreb, koji će umjesto u četiri, biti u tri izborne jedinice. Time se otklanja prigovor da stanovnici Jaruna ili Brezovice glasuju s onima koji su na obali. Te specifičnosti više nema. Zagreb je u prvoj, drugoj i šestoj izbornoj jedinici”, naglasio je Plenković.
“Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske.”
Slavonskim županijama, koje su sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).
“Mi smo značajno spustili odstupanja, najveće je 2,2 posto. Ovaj nacrt bi trebao biti objavljen danas ili sutra na javnom očitovanju, biti će upućen na dva čitanja u Sabor, svi će imati pravo dati doprinos i mišljenje na ovakav prijedlog zakona”, dodao je ministar Ivan Malenica.
Na zamjerku da je registar birača bio temelj prijedloga zakona, a riječ je o podacima koji su i za Ustavni sud upitne vjerodostojnosti, odgovorio je ministar Malenica.
“Izbori se održavaju na temelju popisa birača. Svi drugi podaci i registri, uključujući i Popis stanovništva, mogu biti orijentacijski, ali u konačnici glasuju birači a ne stanovnici. Svi drugi registri mogu biti pomoćni, ali jedini relevantan je registar birača. On je kao takav bio osnova”, pojasnio je.
Imamo 500.000 punoljetnih birača više nego prema Popisu. Vjerujete li tome, upitala ga je novinarka.
“Držimo da su podaci vjerodostojni. Popis stanovništva je statistički prikaz, ja ne želim ulaziti u tu raspravu. Postoje migracije u koje ne ulazim”, odgovorio je.
Tvrdite da “izborne jedinice slijede geografsku logiku, no sedma obuhvaća podruje od Velike Ludine, Novske… do Paga. Možete li reći da ti ljudi pripadaju cjelini?”, upitala ga je novinarka. Šest jedinica s nefiksnim brojem zastupnika ne režu županije, ustvrdila je.
“Imamo nekakvu metodološku zamjerku opozicije izradi ovog prijedloga. Imamo neke druge aktere na sceni koji se bave ovom temom godinama. I sada je Ustavni sud odlučio, na vlastitu inicijativu, uda će ukinuti zakon sa zadnjim danom rujna. Mi nismo odlučili raditi novi sustav, nego modificirati postojeći.
Mogli smo uvesti jednu izbornu jedinicu s visokim pragom od 9 posto i bonusom za najveći broj razmjernih glasova. Da smo to uveli, ja bih vam mogao reći tko će vladati Hrvatskom idućih sto godina. Išli smo napraviti ono što je bila srž odluke Ustavnog suda, a to je da odstupanja budu unutar pet posto. Mi smo sveli na skoro dva posto.
Sedma? Imamo geografske specifičnosti. Pa Ličko-senjska obuhvaća 10 posto stanovnika, a ima 40-ak tisuća stanovnika. Kako ćete doći do 360.000 birača koliko treba u jednoj izbornoj? To je razlog zbog čega imamo ovako sedmu jedinicu koja je malo veća nego prije, ali ne puno”, odgovorio je Plenković.
Upitan je Plenković i za ignoriranje prijedloga oporbe.
“U eteru postoji tema da je prijedlog izmjena napisala radna skupina HDZ-a. Zakon su pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave. To što su ljudima simpatična neka imena, a nemaju veze s istinom, to je meni okej… Ova vježba nije bio veliki metodološki inkluizivni proces, ovo je bilo pitanje da ujednačimo izborne jedinice. I to je to.
Šeks i Ressler nisu sudjelovali u pisanju zakona. Svi su bucali o tome, kao i o poreznoj reformi. A danas svi govore da je dobra. Imamo sedam godina iskustva upravljanja Hrvatskom u krizama, a ostvarujemo sve što smo obećali. I rast, i veće plaće, i Pelješki most, i Rafale, i reguliranje rada nedjeljom…. Poanta je da radimo na dobrobit svih u okviru onoga što su nam politički prioriteti”, žestok je bio Plenković.
