Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Vesna Škare Ožbolt izdvojila portfelj vrijedne pokretne i nepokretne imovine, čijim bi učinkovitim upravljanjem grad mogao značajno povećati svoje prihode, kao prioritete upravljanja gradom.
“Grad Zagreb upravlja iznimno velikim, vrijednim, portfeljem pokretne i nepokretne imovine. Iz tih razloga važno je pronaći najbolja rješenja koja će dugoročno očuvati imovinu i generirati gospodarski rast i osigurati kvalitetniji život svih građana”, istaknula je Škare Ožbolt, piše u priopćenju.
Grad Zagreb lani u lipnju donio Strategiju upravljanja imovinom za razdoblje 2020.-2026., obvezujući dokument u funkciji učinkovitijeg upravljanja imovinom u vlasništvu ili na raspolaganju grada, dodala je.
“Međutim, ta strategija kasni punih sedam godina za državnom strategijom. U međuvremenu smo svjedočili netransparentnom vođenju imovinskog portfelja na koje nedostatke je često upozoravalo izvješće državne revizije”, istaknula je.
Grad Zagreb još uvijek nema na jednom mjestu evidentiranu svu imovinu. Evidencije nekretnina nisu usklađene sa sustavom središnjeg državnog registra nekretnina. Strategija je donesena, ali nisu doneseni tzv. Provedbeni dokumenti odnosno akcijski planovi kojim će se operacionalizirati određeni koraci navedeni u strategiji, trvdi.
“Brojne nekretnine grada Zagreba i dalje nisu u funkciji te grad ne uprihođuje onoliko koliko bi mogao s obzirom na bogati nekretninski fond. Posebno je tu riječ o poslovnim prostorima koji su u centru grada Ilica, Vlaška, Maksimirska itd. Takvi prostori su zapušteni i godinama prazni. Poslovni prostori na gradskim tržnicama su prazni i neiskorišteni”, istaknula je.
Navela je primjer tržnice na Savici gdje više od pola poslovnih prostora godinama zjapi prazno samo je jedan od brojnih primjera neadekvatne brige o imovini grada.
Predlaže da se svi ti prostori koji su manje atraktivni i zapušteni daju obrtnicima i poduzetnicima u zakup na pet godina za jednu kunu uz obvezu uređenja prostora u prvoj godini zakupa.
“Drugi problem su zemljišta u vlasništvu grada Zagreba na kojima su sagrađene kuće građana i koje su legalizirane. Takva zemljišta su potpuno bez koristi za građane. Vode se kao imovina grada, a grad s njima ne raspolaže. Takve nekretnine treba dati odmah na prodaju. Od takve prodaje i grad i građani imaju koristi. Grad dolazi do prihoda, a građani do mogućnosti da konačno mogu upisati svoje nekretnine u zemljišne knjige”, zaključuje.
