Uz to što je nedavno optužnica podignuta protiv HDZ-ovih nekadašnjih ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Tomislava Tolušića, USKOK je optužnicu podigao i protiv SDSS-ova saborskog zastupnika Borisa Miloševića, nekadašnjeg potpredsjednika Vlade kojega je na tu poziciju instalirao njegov stranački šef Milorad Pupovac, koji je i sam bio sudionik sastanaka na kojima se dogovarala raspodjela milijuna po željama SDSS-a, odnosno Miloševića, čija je stranka strateški koalicijski partner aktualne vlade na čijem je čelu premijer Plenković. I on nas baš poput Pupovca ovih dana pokušava uvjeriti da nitko osim Horvata i Miloševića nije znao ništa o tim zakulisnim događajima zbog kojih se Milošević našao u središtu skandala i zbog kojih je Pupovac ispitan u svojstvu svjedoka, piše Dnevno.hr
Prikupljanje novca
Pupovac dalje od toga neće otići, on se iz te afere izvukao kao što se izvukao iz svih afera dosad, komentiraju njegovi kritičari iz HDZ-a, a i bez tih komentara jasno je da je Pupovac majstor u spašavanju od političkih potopa pa je strateški odigrao svoju igru i s bivšim potpredsjednikom Vlade kojega je, bez obzira na aferu, zbrinuo u Saboru, gdje ostaje unatoč tomu što je protiv njega podignuta optužnica. Ni Plenković nema ništa protiv Miloševićeva ostanka u Saboru, a Pupovac pak to vrlo lako argumentira Miloševićevim ustavnim pravom, što uistinu nije pogrešno.
Laskao je Pupovac Miloševiću i onda kada je prvi put doveden u kontekst ove velike afere nazivajući ga časnim čovjekom i političarom, a za tog časnog čovjeka i političara Pupovčevo Srpsko narodno vijeće angažiralo se i na terenu, prikupljanjem novca za njegovu obranu na čijem čelu stoji poznati zagrebački odvjetnik Anto Nobilo. Ne vidi Pupovac ništa problematično ni u optužnici protiv Miloševića, već kaže da mu ona daje dodatni motiv da radi svoj posao, ali i da nastavi političko djelovanje te da ustraje u stvarima koje je radio dosad.
Zanimljiva je ta blaga retorika šefa SDSS-a prema kolegi Miloševiću jer je ranijih godina s mnogo većom čvrstinom osuđivao svakog tko bi se našao u središtu kakva skandala, uostalom, to i jest jedan od razloga zbog kojih je Pupovac zaratio s bivšom ministricom gospodarstva Martinom Dalić, čiji je odlazak iz Vlade zahtijevao u jeku afere Borg, nakon čega mu je ova uzvratila u svojoj knjizi o spašavanju Agrokora u kojoj je povezala Pupovca i Todorića kroz famoznu Tesla banku. Zbog te nikad istražene mutne priče Pupovca su prozivali i brojni drugi politički predstavnici srpske nacionalne manjine, no oni nikada nisu uspijevali dobiti toliko medijskog prostora koliko ga dobiva Pupovac, koji i sada bez imalo srama brani svojeg kolegu Miloševića, braneći po svemu sudeći pritom samoga sebe i svoju poziciju, koju danas više nitko i ne spominje.
Novi kadrovi
Pod tepih je gurnuta i činjenica da se i njegova stranačka kolegica Dragana Jeckov spominjala u kontekstu afere koja je zasad progutala tek nespretnog ministra Horvata i naivnog Miloševića koji svoj politički uspjeh i uspon uistinu duguje Pupovcu koji ga je predstavljao kao uspješnog pravnika i svojeg nasljednika bez mrlje u karijeri.
Sada Miloševićevu poziciju drži mlada potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, a svi oni skupa drže Plenkovića na vladajućoj poziciji pa je jasno da Plenković nije taj koji će Pupovca pitati što je znao o Horvatovim i Miloševićem mešetarenjima, iako ta pitanja sve glasnije postavljaju nezadovoljni HDZ-ovci koji smatraju da je Pupovac u ovoj priči pošteđen jer vjeruju da Milošević ni jedan potez nije mogao povući bez konzultacija sa svojim šefom Pupovcem. Nije rijetka pojava to da se u hrvatskoj politici nadređeni pravdaju da nisu znali ništa o onome što rade oni ispod njih, no s Pupovcem je to poseban slučaj jer on i ovime pokazuje s kakvim političkim lukavcem Plenković ima posla.
Hvaleći Miloševića, Pupovac sebi postavlja branu koja se ne može polomiti, a za to vrijeme, i u ovoj priči negativni bodovi koji idu Miloševiću padaju na Plenkovićeva pleća jer je on taj koji je pristao da taj mladić bude dio njegova vladajućeg tima. Poznato je da je Horvat optužen da je sređivao potpore iz natječaja koji je inicijalno bio namijenjen poduzetnicima iz redova nacionalnih manjina, a u USKOK-u pak sumnjaju da je Milošević bivšem ministru i njegovoj nekadašnjoj pomoćnici Ani Mandac dostavio popis tvrtki predstavnika srpske manjine koji bi, bez obzira na to zadovoljavaju li uvjete ili ne, trebali dobiti novac. Tko je i po kojim kriterijima sastavljao taj Miloševićev popis, pitanje je na koje ovaj zastupnik ne nudi odgovor.
Sporni pregovori
Ne nudi odgovor na to pitanje ni Pupovac, koji je tijekom istrage priznao da je i on s Horvatom razgovarao o tom natječaju koji i jest bio dio koalicijskog sporazuma.
On je ujedno i opisao dogovore o dodjeli novca, ali je rekao kako mu Milošević nije spominjao popis točno određenih tvrtki koje je slao Ani Mandac. Pupovac je s Horvatom navodno pregovarao isključivo o visini sredstava, odnosno o povećanju sredstava kroz rebalans proračuna.
“Milošević i ja bili smo na još jednom sastanku kod Horvata. Ondje nam se pridružila i njegova pomoćnica Ana Mandac. Razgovarali smo općenito da bi trebalo ubuduće povećati sredstva koja se dodjeljuju takvim programima. Napomenuli smo Horvatu kako ne želimo da se u stvarnosti dogodi da u programu za nacionalne manjine ne bude novca za nacionalne manjine. Dogovorili smo tada da daljnju komunikaciju vezanu uz ovaj program preuzmu Ana Mandac i Milošević”, rekao je Pupovac tijekom svojeg svjedočenja, potvrdivši da su Milošević i Jeckov nakon jednog od idućih sastanaka bili nezadovoljni jer su strahovali za ishod bodovanja za dodjelu novca. Milošević mu poslije također nije spominjao popise tvrtki koje je slao Mandac, nego samo da su razgovarali te da su on i Jeckov dali prijedlog da se spusti crta na listi onih koji će dobiti potpore.
Drugi prijedlog bio je da se ne dodjeljuju maksimalni iznosi potpora, nego da se poveća broj onih koji bi mogli dobiti bar dio novca, govorio je Pupovac koji je potom ustvrdio da mu je nekoliko dana poslije Milošević javio da postoji mogućnost da se osiguraju dodatna sredstva i tako bi se riješio problem nezadovoljstva zastupljenošću nacionalnih manjina. Javio je i da je Mandac tražila da se suzi lista pa je on od regionalnih manjinskih vijeća tražio da predlože tvrtke koje su zadovoljile uvjete i koje bi trebali prijaviti.
Ostaje u Saboru
Sve u svemu, u svojem svjedočenju Pupovac se ogradio od Miloševića i njegovih postupaka, sačuvao je sebe i svoju poziciju, a Milošević sada nakon svega ne može biti nezadovoljan time što ostaje na poziciji saborskog zastupnika SDSS-a. Nezadovoljni mogu biti tek oni koji su Miloševića i Pupovca kao svoje predstavnike progurali do Sabora, jer dok oni muku muče s egzistencijom, opstankom i osnovnim životnim pitanjima, Pupovac na njihov račun zavađa naciju i gradi svoju unosnu političku karijeru koju Milanović i Josipović opisuju kao etnobiznis.
Bi li Srbima u Hrvatskoj bilo išta gore da ih u Vladi ne predstavlja Pupovčeva stranka? Vjerojatno ne bi. Dijelili bi sudbinu hrvatskog naroda s kojim žive i s kojim bi suživot morali prihvatiti radi kvalitetnije i sigurnije budućnosti koja se čini tako dalekom i nerealnom zbog ovakvih političkih predstavnika koje je razotkrio i posljednji popis stanovništva jer je postalo vidljivo da u Hrvatskoj živi sve manje Srba. Taj isti popis otkrio je da u Hrvatskoj živi i sve manje Hrvata, mladih ljudi koji su se raselili diljem svijeta u borbi za egzistenciju, ali i u borbi protiv politike pogodovanja kakvu je promicao i Pupovčev mladi nasljednik Boris Milošević namještajući natječaje, za što ne snosi nikakve ozbiljnije političke posljedice.
