Iako su demografi na to dugo upozoravali, statistika je konačno potvrdila da je hrvatska populacija najstarija na svijetu. Prema podacima Eurostata i Ujedinjenih naroda, čak 20,6 posto stanovnika je u dobi između 60 i 74 godine. Demograf Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, tvrdi da je Hrvatska jedina država na svijetu u kojoj ova dobna skupina zauzima udio veći od 20 posto u ukupnoj populaciji. Gori od nas je jedino Monako, no on se zbog izrazito malog broja stanovnika obično ne uzima u komparativnim analizama.
Iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini, u Hrvatskoj zbog relativno niskog očekivanog životnog vijeka, stariji od 75 godina nisu zastupljeni u rekordnom broju. U usporedbi s Japanom, kojeg se već desetljećima smatra “starom zemljom”, očekivani životni vijek u Hrvatskoj je tijekom 2020. godine bio gotovo sedam godina kraći.
“Skorim ulaskom ‘baby boom’ generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska)”, istaknuo je Pokos za Jutarnji.
Sve je manje djece
Vrijedi podsjetiti da je lani, po prvi put otkako postoje mjerenja, rođeno manje od 33.000 djece, dok je istodobno umrlo gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kad su se rađali ljudi koji danas imaju 70 godina, rođenih je bilo gotovo 90.000, a umrlih svega 42.000.
Pokos ističe da se Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade po prvi put nakon četiri godine sastalo tek prošloga mjeseca. Uz to, Strategija demografske revitalizacije će biti donesena bez ijedne mjere. Demograf rezignirano ističe da je Grad Zagreb ukinuo mjeru roditelja odgojitelja, a da saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji.
Posljedice ne samo ovih mjera nego i demografskih trendova su takve da je značajno pao udio djece u društvu. Hrvatska je populacija 2022. godine brojala svega 14,3 posto djece do 14 godina. Još 2001. godine, dakle prije dvadesetak godina, najmlađi stanovnici su činili 17,1 posto populacije, dok su oni u dobi od 60 do 74 godine činili 16,2 posto od ukupnog broja stanovnika.
Na negativan trend utjecalo je i masovno iseljavanje
“Eurostat i UN daju podatke za svaku državu i prema petogodišnjim dobnim skupinama, iz kojih je vidljivo da je 2022. Hrvatska od svih svjetskih država imala uvjerljivo najveći udio stanovništva u dobi između 65 i 69 godina. On je iznosio 7,3 posto ukupnog stanovništva. Upravo je tako visok udio osoba te dobi glavni razlog zbog čega je Hrvatska imala i ukupno najveći udio mlađeg staračkog stanovništva, koje se definira kao stanovništvo od 60 do 74 godine. Udio stanovnika u dobi od 70 do 74 godine u Hrvatskoj je 2022. bio znatno manji te je iznosio 5,9 posto, iako su i te osobe rođene u razdoblju ‘baby booma’. Stanovnici rođeni tih godina malobrojniji su zbog većih stopa smrtnosti, ali i većih stopa iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su osobe iz tih generacija bile u ranim dvadesetim godinama života”, istaknuo je Pokos.
Analitičari iz BiH: ‘Komšić je radikal, nije dio rješenja’; ‘On Plenkovića uspoređuje s Putinom’
Prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, nakon Hrvatske i Japana po udjelu mlađeg staračkog stanovništva najlošije su Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto). Zbog duljeg životnog vijeka i manje smrtnosti, u Japanu je udio osoba u dobi od 70 do 74 godine bio najviši na svijetu (7,7 posto). Pokos ističe da je na negativan demografski trend u Hrvatskoj utjecalo i masovno iseljavanje mlađeg stanovništva u posljednjih desetak godina.
