Četiri stranke koje slijede vladajuće prema popularnosti su SDP, Možemo, Most i Domovinski pokret sa čvrstim petim mjestom. Premda je na drugom mjestu i za razliku od HDZ-a u travnju bilježe neznatan rast, SDP za HDZ-om zaostaje više od osam postotnih bodova
Neobična ostavka ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić te saborska rasprava o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja je na trenutke bila u neredu i nemiru, događaji su koji su dominirali u travnju kad je riječ o političkom diskursu. Kako je to utjecalo na hrvatske birače pokazuje istraživanje CroElecto koje je za Večernji list provela agencija 2X1 komunikacije na uzorku 1041 ispitanika.
Vladajući HDZ usamljen je na prvom mjestu, no bilježi blagi pad popularnosti u odnosu na ožujak; u travnju bi ga biralo 23,46 posto ispitanika.
SDP, iako bilježi neznatni rast, zaostaje više od osam postotnih bodova te bi ga biralo 15,17 posto ispitanika. Stranke koje čine platformu Možemo najavile su, a zatim i preimenovale naziv saborskog kluba, ujedinjenje u istoimenu stranku koju u travnju računa na potporu 9,95 posto ispitanika. Most stabilno drži četvrto mjesto s 9,36 posto.
Domovinski pokret izgubio je još jednog člana saborskog kluba – Antu Prkačina te je izgubio i djelić potpore u odnosu na ožujak, ali i dalje drži peto mjesto sa 7,35 posto. HSU je na 3,08 posto, a Hrvatski suverenisti preskočili su u travnju Socijaldemokrate te ih podupire 2,37 posto. Drugu najbrojniju saborsku stranku – Socijaldemokrate podupire 2,25 posto, a slijede Centar (1,90 posto), IDS i Radnička fronta (po 1,66 posto), HSS – kojem je obračun s predsjednikom Sabora očito također pomogao –1,54 posto te Fokus (1,42 posto). Zabilježeni su još glasovi ispitanika za BM365 (0,24 posto), PGS, Reformiste te Stranku Ivana Pernara (po 0,12 posto). Ukupno bi nezavisne liste biralo 2,13 posto, a neodlučnih je 16,11 posto ispitanika.
Istraživanje je provela agencija 2X1 komunikacije od 17. travnja do 27. travnja na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama uz brojidbenu pogrješku uzorka +/- tri posto prema 95-postotnom stupnju pouzdanosti.
