Konvoj Crvenog križa za Nagorno-Karabah viđen je u subotu na granici Armenije i Azerbajdžana prvi put otkako je Baku munjevitom ofenzivom zauzeo tu regiju čije armensko stanovništvo strahuje od pokolja, a američki senator traži međunarodne promatrače.
Armenci koji žive u Karabahu rekli su Reutersu da su u biti pod opsadom, s malo hrane, struje i goriva, i zatražili su od svjetskih sila da im pomognu.
Rusija je objavila da je također poslala pomoć, 50 tona hrane i drugog materijala.
Moskva je ranije rekla da su armenski borci u Karabahu počeli predavati oružje nakon što je Azerbajdžan preuzeo kontrolu nad regijom.
Međunarodni promatrači
Američki senator koji predvodi kongresno izaslanstvo na armensko-azerbajdžanskoj granici u subotu je rekao da međunarodni promatrači trebaju pratiti situaciju u Nagorno-Karabahu, dodajući da se ljudi “jako boje” zbog onoga što se ondje događa.
“Sigurno sam jako zabrinut zbog onoga što se sada događa u Nagorno-Karabahu, mislim da je potrebna vidljivost”, rekao je Gary Peters, demokrat iz Michigana, novinarima na granici.
“Svijet mora znati što se događa”, rekao je. “Čuli smo od azerbajdžanske vlade da se nema što vidjeti, nema razloga za brigu, ali ako je tako, tada bismo trebali dopustiti da to vide i međunarodni promatrači”, rekao je.
Armenija je vojnu operaciju Azerbajdžana nazvala “zločinom protiv čovječnosti” i pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava ustvrdila da se provodi “etničko čišćenje”, javlja agencija AFP.
U petak su azerbajdžanski vojnici opkolili grad Stepanakert čije se stanovništvo “zatvorilo u podrume” u strahu od “pokolja”, rekao je glasnogovornik lokalnih vlasti.
Azerbajdžan je najavio da će amnestirati sve armenske borce iz Nagorno-Karabaha koji predaju oružje.
Šest oklopnih vozila, više od 800 komada lakog naoružanja i oko 5000 komada streljiva za sada je predano, navodi 23. kontingent ruskih mirovnih snaga, prenosi AFP.
Napušteni
Munjevita 24-satna vojna operacija Azerbajdžana prisilila je etničke Armence u Karabahu da u srijedu prihvate ponižavajući sporazum koji je potaknuo pozive na ostavku armenskog premijera Nikola Pašinjana.
Sjedinjene Države izrazile su duboku zabrinutost zbog “vojnih akcija Azerbajdžana”, prenosi Reuters.
Nagorno-Karabah – u kojemu živi oko 120 tisuća stanovnika – leži na teritoriju Azerbajdžana, ali je naseljen armenskom većinom i dugo je bio predmet borbi između dviju bivših sovjetskih republika.
Armenski izvori tvrde da je više od 200 ljudi poginulo tijekom jednodnevnih borbi, a više od 400 ih je ozlijeđeno.
Deseci tisuća armenskih civila u regiji sada strahuju od istjerivanja ili progona, a Armenija se priprema za moguću evakuaciju.
Ilustracija sudbine armenskog stanovništva u Nagorno-Karabahu su riječi ljudi koji su ostali na cesti, bez ičega.
Armenui Karapetjan, Armenac iz Karabaha, rekao je da je sada beskućnik i uza se ima tek nekoliko sitnica i fotografiju 24-godišnjeg sina koji je umro 2020.
“Danas smo bačeni na cestu – sada smo lutalice”, rekao je za Armenia A1+, partnerski medij Reutersa. “Žalim za zemljom za koju su naši dečki žrtvovali svoje živote”, rekao je.
Tisuće Armenaca natiskale su se u zračnoj luci tražeći zaštitu ruskih mirovnih snaga.
Svjetlana Alaverdjan iz sela Arajadzor pobjegla je samo s odjećom koju ima na sebi kada su zapucali na selo.
“Pucali su sa svih strana i izašli smo jedan po jedan, nismo uzeli odjeću”, rekla je. “Imala sam dvojicu sinova – dala sam ih, što još imam dati? Supersile rješavaju svoja pitanja na naš račun.”
Armenski premijer Pašinjan rekao je da se zemlja pripremila za mogući dolazak 40.000 izbjeglica, iako bi bilo bolje da karabaški Armenci mogu ostati u svojim domovima.
