Hrvatska biskupska konferencija objavila je Pravilnik o ustroju i radu Nacionalnog ureda za zaštitu maloljetnika i imena njegovih članova, tražeći oblik organizacije s kojom bi se što učinkovitije suprotstavila skandalima koji godinama tresu Crkvu.
Odluka o osnivanju Ureda donesena je na zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije prije mjesec dana, s objašnjenjem da bi on trebao objediniti zadaće dosadašnjeg Povjerenstva za zaštitu maloljetnika, kao i metropolijskih ureda “čiji rad nije uvijek dorastao problemima”.
Prethodna organizacija, Povjerenstvo HBK-a za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, održalo je 30. listopada 2023. posljednju sjednicu kada je najavilo donošenje “Upitnika o slučajevima prijave zlostavljanja maloljetnika i/ili ranjivih odraslih ranjivih osoba”.
U Pravilniku se ističe da je specijalizirani ured ustrojen za djelotvornu potporu za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba svim instancama unutar HBK-a. Zaprimat će i obrađivati prijave o povredama koje su članovi crkvene hijerarhije počinili ranjivim osobama, pri čemu biskupi ostaju nadležne osobe, ali mogu slučaj delegirati Uredu.
S medijima samo preko Tiskovnog ureda HBK
Ured će provoditi istragu, voditi bazu podataka, pružati pomoć u sastavljanju provedbenih mjera i smjernica dobre prakse, pružati psihološku, pravnu i duge vrste pomoći svim zainteresiranim osobama, uključujući i moguće počinitelje.
Također će pružati savjetodavnu i praktičnu pomoć crkvenim institucijama u odnosu s medijima. Štoviše, Ured će sve svoje aktivnosti komunicirati s javnošću prvenstveno putem Hrvatske katoličke mreže, a u dogovoru s Tiskovnim uredom HBK-a.
Na raspolaganju će imati stručnjake laike i klerike iz područja medicine i/ili psihologije, civilnoga i kanonskog prava te informacijskih i komunikacijskih znanosti, kao i klerika istaknutog u dušobrižničkoj praksi.
Za pročelnika Ureda imenovan je Marin Batur, kancelar Zadarske nadbiskupije, dok je tajnica sestra Marta Carti.
Članovi Ureda su profesorica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Sanda Smoljo – Dobrovoljski, potpredsjednica Hrvatske redovničke konferencije Gordana Igrec, biskupski vikar za vjernike laike u Zagrebačkoj nadbiskupi Marko Kovač, sudski vikar Ilija Jakovljević, i zamjenica splitske provincijalne poglavarice sestara milosrdnica Dijana Mihalj.
Također, član Ureda je profesor KBF Đakovo Josip Bošnjaković, sudski vikar Bjelovarsko-križevačke biskupije Antun Faltak, profesorica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marta Čivljak, asistent na KBF-u u Zagrebu Josip Horvat, članica Međubiskupijskog suda I. stupnja u Zagrebu Olja Barščevski i glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić.
‘Pobijediti šutnju i ravnodušnost’
Istoga dana objavljene su i opsežne Smjernice HBK-a za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih.
U njima se, uz ino, kaže da se njima nastoji uspostavili načela i mehanizme koji će pridonijeti zaštiti i sigurnosti svakoga čovjeka u crkvenom okruženju i djelovanju, pogotovo najslabijih i najranjivijih.
Također se nastoji pridonijeti tome da se nemoralnim i kažnjivim ponašanjima pojedinaca ne narušava autentično svjedočanstvo tolikih vjerodostojnih službenika Crkve.
Ako je zlostavljanje maloljetnika i odraslih ranjivih osoba počinjeno u crkvenom okruženju ili od osoba koje su posvećeni službenici ili pomoćnici u ostvarenju poslanja Crkve, ono kompromitira cijelu crkvenu zajednicu i njezino temeljno poslanje propovijedanja Radosne vijesti – evanđelja svim ljudima, kaže se u smjernicama.
Zato je cijela crkvena zajednica pozvana reagirati na tu bolnu ranu, stavljajući u središte svoga zalaganja brigu i zaštitu najmanjih i najugroženijih.
U tome Crkva želi imati aktivnu suradnju i s civilnom vlašću, ne dovodeći u pitanje samostalnost i neovisnost građanskog i kanonskog zakonodavstva.
Čak i ako civilno pravosuđe nije pokrenulo kazneni postupak, uključujući etapu prethodne istrage, dijecezanski biskup ili mjerodavan poglavar mora bez odgađanja aktivirati kanonski postupak nakon što su obaviješteni o mogućim zlostavljanjima, kaže se u smjernicama.
Samo takav pristup može omogućiti crkvenoj zajednici da pobijedi svaku šutnju, ravnodušnost, predrasudu ili neaktivnost koje su se u prošlosti događale u suočavanju s ovim problemom te da ih preobrazi u uključenost, brigu, solidarnost i predanost, ističe se.
‘Ukor’ Svete Stolice
Mediji su proteklih godina izvještavali o više sudskih procesa članovima Katoličke crkve za zlostavljanje maloljetnika, dodajući da su neki umakli ruci pravde.
Osuđeni su svećenik Ivan Čuček iz Šestina u Zagrebu (2000.), Drago Ljubičić iz Banjola na otoku Rabu (2007.), Nedjeljko Ivanov iz Bibinja (2012.), koji je osuđen po Crkvenom sudu, a po civilnom sudu je nastupila zastara, te Ante Madunić iz Prološca Donjeg (2012.).
Također, 2021. je zbog pedofilije podignuta optužnica protiv 24-godišnjeg Riječanina koji je bio predsjednik Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije.
U ožujku ove godine vatikanski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua priopćio je da je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić u postupku protiv bivšeg svećenika Zlatka Rajčevca, koji je optužen da je u Sotinu zlostavljao pet djevojčica, “poštivao formu, ali da se teško ogriješio o sadržaj”.
Promatrači su to ocijenili kao javni moralni ukor nadbiskupu od Svete Stolice.
