Nekoliko europskih zemalja ponovno bilježi snažan rast broja novozaraženih, poput Italije, Francuske, Njemačke i Poljske, za što krivnja leži u kašnjenju cjepiva i pojavi novih sojeva od kojih je sve prisutniji kentski.
U EU je nivo zaraze sada otprilike takav kao što je bio na početku veljače. Više pogođenih zemalja odlučilo se za strože mjere. I u nas se bilježi porast broja zaraženih, pa se može samo ponoviti pitanje koje smo postavljali lani prije jeseni: hoće li treći val pogoditi i nas?
Opasnost zatvorene terase
Treći val je, koliko se čini, s obzirom na porast dnevno i tjedno novozaraženih, već postupno krenuo. Sudeći po iskustvima iz prošle jeseni, kada smo početkom rujna otvorili škole, tijekom listopada eksponencijalno narasli na 3 tisuće novozaraženih dnevno, te tijekom studenog i prosinca imali dramatične zdravstvene posljedice epidemije, može se dogoditi da se slična situacija ponovi i ovog proljeća. Šire se visokozarazni sojevi, među kojima dominira britanski, tj. kentski soj s više od 50% novoinficiranih. Kampanja cijepljenja ide preskromnom dinamikom. Uz aktivan školski sustav i sve veći otpor provođenju protuepidemijskih mjera zbog evidentnog epidemijskog umora populacije, opasnost od rasplamsavanja trećeg vala izuzetno je velika. Kolektivnu imunost koja za SARS-CoV-2 virus iznosi oko 70%, a za visokozarazne sojeve i više od toga, još uvijek nemamo. Naime, ako u populaciji imamo 25% onih koji su preboljeli bolest i 6% cijepljenih, možemo sami zaključiti da smo daleko ispod onog praga koji bi onemogućio rasplamsavanje epidemije. Primjeri eksplozivnog širenja epidemije u Bosni i Hercegovini ili Srbiji, koja ima daleko veći postotak imuniziranih nego naša zemlja, dokazi su nam da je novi intenzivni val itekako moguć. Dobra su nam opomena i primjeri rasta epidemije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon Fešte sv. Vlaha i u Primorsko-goranskoj nakon karnevalskih druženja. Ako taj val ne zaustavimo primjenom općih i individualnih protuepidemijskih mjera, a to doslovce znači osobnom odgovornošću u nošenju maski, držanju distance, higijeni, dezinfekciji i provjetravanju prostora, Stožer civilne zaštite bit će prisiljen uvesti novi krug posebnih mjera. Ako bih osobno trebao procijeniti i ako ne uspijemo zauzdati epidemiju, mislim da bismo novi krug zatvaranja mogli očekivati nakon uskrsnih blagdana, govori imunolog dr. Zlatko Trobonjača.
No, hoće li treći val biti repriza drugog ili će ipak biti različit? Prof. dr. sc. Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci nada se da treći val neće biti tako intenzivan kao drugi jer ljudi su puno oprezniji, održavaju distancu i nose maske.
“Naglo širenje zaraze koje imamo rezultat je opuštanja zbog proljetnog vremena, ali i zato što vrlo lako zaboravimo i izgubimo svijest o opasnosti masovnog širenja virusa. Naravno, i poruke koje su se slale iz javnog prostora nisu išle tome u prilog. Ipak, čini mi se da su ljudi naučili na brzo povlačenje kad im se učini da postoji pojačano širenje virusa. Stoga mi se čini da treći val neće biti tako intenzivan kao drugi iako zabrinjava činjenica da je kentski soj postao dominantan. Sad je jasno da do ljeta nećemo uspjeti postići očekivani učinak cijepljenja te da će ključno biti naše ponašanje. Mislim da nije dobro podcjenjivati virus, on nije promijenio svoje biološko ponašanje osim što se još brže širi pa je opasnost to veća. Dobro je da su terase otvoren ei dobro je da su na mnogim mjestima terase organizirana na način da omogućuju distancu, no nije dobro kad vidimo terase koje su zatvorene i praktički funkcioniraju kao zatvoreni prostor. Vidimo i puno primjera nepotrebnog povećanja rizika za širenje infekcije. Ako mu damo priliku, virus će se sigurno proširiti i šiljak trećeg vala bit će puno viši”, tvrdi je prof. Lučin.
Novi sojevi jedan su od glavnih krivaca za novi porast broja zaraženih.
“Prepoznavanje novih sojeva koji se stalno pojavljuju ne znači puno bez spoznaja o njihovim biološkim osobinama. Različite su mjere socijalnog distanciranja u raznim državama EU i pojedince koji ih poštuju u različitom opsegu. Sve zajedno čini sustav s puno previše varijabli da bi se moglo jasno predvidjeti što će se dogoditi. Distanciranje je mjera koju imamo na raspolaganju i kojoj svatko može doprinijeti svojim ponašanjem. Druga mjera je nastaviti s kampanjom cijepljenja onom brzinom koja je moguća. Sve drugo je stvar sreće. Čujem od kolega s klinika u Hrvatskoj da im se jedinice intenzivnog liječenja opet pune. To je dovoljan razlog za zabrinutost, bez obzira na to kako se situacija kategorizira. Broj novih slučajeva je bio neko vrijeme u padu, sad je opet u porastu, to nam govori da je R opet iznad 1 i to je loš znak. Na vladi je da donese mjere koje će gurati faktor reprodukcije virusa ispod 1 jer jedino tako možemo doći do situacije u kojoj će brojke novozaraženih biti nalik onima s pocetka prošlog ljeta. U suprotnom, čeka nas još puno bolesnih i turistička sezona koja će biti gora od prethodne”, kaže prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja.
Tromboembolija nije rijetka Pulmolog dr. sc. Saša Srića ima izravna iskustva drugog vala. Radi u KB-u Dubrava.
“Na pragu smo trećeg vala, a razloge u tome treba tražiti u pojavi novih sojeva koronavirusa, poglavito kentskog soja na koji otpada 57% novih slučajeva, te sporadično drugih sojevaza koje znamo da se oko 50% brže šire. Povećana brojka od oko 28% rezultat je novog soja, ali i otvaranja škola i privatnih zabava. Mjere su nužne kao i cijepljenje prvim ponuđenim cjepivom. Cjepivo AstraZeneca ne treba povlačiti dok EMA ne dostavi svoje mišljenje, a rizik od tromboembolijskih događaja zbog COVID-19 nije rijetka pojava. Apeliram na sugrađane da drže distancu i izbjegavaju masovnija okupljanja jer rezultate takvog ponašanja mogli bismo u porastu brojki osjetiti za 10 dana”, rekao je dr. Srića. Piše Večernji list.
