U Budimpešti svjetska izložba lovstva i prirode

U Budimpešti traje milenijska svjetska izložba lovstva i prirode. 150 godina od prve slične izložbe u Mađarskoj, a pedeset od velike svjetske koja je privukla 2 milijuna ljudi. Organizatori očekuju milijun posjetitelja kroz tri tjedna, a izložbA se održava pod motom “Jedno s prirodom”.

Prije 150 godina Mađari su u Budimpešti organizirali prvu lovačku izložbu. Bila je to uglavnom izložba trofeja. Sto godina poslije, u doba hladnog rata 1971-e, svjetska izložba lovstva 1971 bila je rijetka prilika za susret Mađara sa slobodnim svijetom: prodano je 2 milijuna ulaznica i bilo je 200.000 stranih gostiju.

Mađarska je uložila 55 milijardi forinti, 150 milijuna eura u obnovu velesajma, uključujući i izgradnju  poptuno nove zgrade. Ovo je još jedno od “novih otvaranja” poslije covida: maske i socijalna distanca su ukinute, a organizatori očekuju čak milijun posjetitelja.

Dva milijuna možda neće biti kroz tri tjedna svjetske izložbe, ali gužve su tu. I za razliku od Zagreba čiji velesajam propada a na njegovom se prostoru planirala izgradnja stambenog nebodera, takozvanog “Zagrebačkog Manhattana”, Budimpešta je jedan od mnogih europskih gradova koji ima ideju kako revitalizirati svoje sajmove za nove oblike susreta.



“Važno je da se opća javnost upozna s radom i obvezama lovaca i šumara. 40 država sudjeluje s vlastitim paviljonima, veseli nas da je Hrvatska među njima. Još 100 država predstavlja se u nekoj posrednoj formi. Dosad smo imali 900.000 posjetitelja, a raduje nas da je među njima 50.000 školaraca”, rekao je Richard Bors, direktor Svjetske izložbe lovstva i prirode.

Hrvatski lovci stižu uz tradicijski zvuk roga koji privlači pozornost cijelog paviljona.

“Prije svega, morate znati da će Hrvatski lovački savez za četiri godine obilježiti 100. obljetnicu. Duga tradicija koja je usko vezana uz lovstvo u Mađarskoj. Zajedno smo živjeli u državi i mnogo toga se implementiralo u lovstvu. Jako je lijepo uvijek doći u Mađarsku. Mađari imaju ogromnu tradiciju i kulturu lovstva, s kojom mi držimo korak. Nama je Domovinski rat poremetio račune, ali se polako vraćamo u kolotečinu”, rekao je Đuro Dečak, Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza.

“Hrvatski lovački savez je organizirao malo lovačko dvorište s malom kućicom, trijemom i izloške iz lovačkog muzeja, eksponate stare stotinu i više godina”, rekao je Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.

Hrvatska je jedna od 40 zemalja koje imaju paviljon, ali i jedina koja ima dva: jedan od lovačkog saveza, drugi od ministarstva poljoprivrede.

“Naime, po članku 10. Zakona o lovu predviđeno je da lovstvo u inozemstvu i zemlji predstavlja Hrvatski lovački savez. Kad smo bili na prvim razgovorima, ministrica je tražila da se raspiše natječaj. Ja sam rekao da za mene mora biti stariji zakon od natječaja i odbio sam sudjelovati. Očekivao sam da se oni priključe nama”, kazao je Dečak.

“Imamo dva štanda, jedan i drugi su zgodni, ima se što vidjeti”, rekao je Budor.

Moto izložbe je “jedno s prirodom” što želi reći da lovci nisu tek predatori, već da brinu o očuvanju prirode i osjetljivoj ravnoteži između civilizacije i divljine.

“Lovci odstreljuju, ali prije toga prihrane, odaberu, naprave sve predradnje i konstatiraju što je ekstra prvak kvalitete da bi se mogao ocijeniti i predstavljati. Isto tako ako treba izlučiti neku bolesnu divljač ili u zadnje vrijeme što imamo velike ptete od divljih svinja koje će trebati reducirati, to nema tko napraviti nego lovci”, rekao je Vinko Pavlić, predsjednik Lovačkog saveza Karlovačke županije.

Impresivna kolekcija trofeja možda je i previše – teško se diviti veličini svakog pojedinačnog primjerka u ovoj masi. Još je impresivnija skulptura od nevjerojatnih 6 i pol tona odbačenih jelenskih rogova koja je simbolični ulaz na izložbu.

“Svi su impresioniraju s trofejima, nekim stvarima koje mladi nemaju prilike vidjeti osim na filmovima”, rekao je Ljubomir Grgec, predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije.

Život nije jednoznačan i jednostavan. Bliže značenju “biti jedno s prirodom” je ustrijeliti divljač u šumi nego boriti se za prava životinja putem društvenih mreža iz naslonjača. I nikada zaboraviti da je i sama priroda puna darova, ali i vrlo okrutna.

Komentari