Loše vrijeme ovih dana zabrinulo je hrvatske ratare koji svakog jutra sa zabrinutošću gledaju u nebo i pitaju se kada će više prestati padati ta prokleta kiša.
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) kaže kako je kiše do sada bilo i previše i kako su ratari iznimno zabrinuti što će biti sa jesenskim usjevima.
“Situacija je posebno loša u zapadnom dijelu Hrvatske gdje još nije obavljena sjetva na dobrom djelu površine, a vjerojatno neće ni biti. Trenutačno nam nijedna kap kiše nije dobro došla, pogotovo kada govorimo o jesenskim usjevima koji su sad u fazi zrijanja. Nastavi li kiša padati sljedećih 10-15 dana, ona će izravno nanijeti velike štete ječmu, pšenici i uljanoj repici”, objašnjava Brlošić dodajući kako se ratari sada najviše boje pojave toksina.
Izgubili 500 eura po hektaru
Situacija je još teža kada se usporede cijene pšenice na europskom tržištu. Dok je na pariškom Matifu cijena za rujanske budućnosnice u vrijeme pisanja ovog teksta iznosila 234,50 eura po toni, u Hrvatskoj je cijena pšenice III. klase za isporuku u srpnju i kolovozu je 155 eura po toni.
“Cijena pšenice na hrvatskom tržištu očigledno nema vrijeme sa ponudom i potražnjom, kao i vremenskim uvjetima. Ako usporedimo cijenu pšenice u Hrvatskoj i cijenu na francuskoj burzi, onda je malo čudno kako je cijena u Hrvatskoj toliko niža iako se radi o istom tržištu. Očigledno je riječ o velikim špekulacijama”, kaže Brlošić ističući kako su ratari već izgubili 500 eura po hektaru.
“I da imamo najbolji urod ove godine nećemo pokriti troškove”, kaže Brlošić i dodaje kako je samo pitanje koliki će taj gubitak biti.
“Pitanje je hoće li biti 500, 600, 700 ili 800 eura po hektaru”, kaže.
Ključno je talijansko tržište
Iz Ministarstva poljoprivrede na pitanje zbog čega je cijena pšenice u Hrvatskoj toliko niža od cijene na pariškoj burzi odgovaraju kako se unutar europskog tržišta formiraju različite razine cijena, a vezano uz lokalne uvjeta trgovine i lokalno stanje ponude i potražnje.
“Na cijenu hrvatske pšenice ključno utječe pitanje potražnje s talijanskog tržišta kao tradicionalnog tržišta za prodaju hrvatske pšenice”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
S obzirom na niske cijene pšenice, pitamo što bi na jesen moglo s cijenama kruha. Naime, cijena kruha u trgovinama je kod nekih vrsta već i sad veća od četiri eura po kilogramu.
“S obzirom na cijene pšenice, građani su već sada morali plaćati niže cijene kruha, ali to se nije dogodilo. Kad bismo bismo krenuli unatrag od cijene kruha koju plaća potrošač, onda se jasno vidi koliko je cijena pšenice zapravo nesrazmjerno niska. Kad se sve zbroji, ako se vremenske neprilike nastave, cijena kruha bi od jeseni stvarno mogla ići gore. Cijene u maloprodaji nisu pale kada su trebale, pa teško da neće poskupjeti ako bude manjka pšenice”, zaključuje Brlošić.
