Čelnici država članica okupili su se na izvanrednom summitu u Bruxellesu, na kojem će razgovarati o Ukrajini, migracijama i globalnoj konkurentnosti europskog gospodarstva. Na summitu sudjeluje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U Bruxelles je stigao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Doputovao je iz Pariza zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a dočekali su ih predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Ukrajinski predsjednik je najprije stigao u Europski parlament, gdje je ga dočekala predsjednica Parlamenta Roberta Metsola i priređen svečani doček uz sviranje ukrajinske i europske himne.
🇪🇺🇺🇦 Welcome to Brussels, dear @ZelenskyyUa
The heart of the European family, in which Ukraine belongs.
We will support Ukraine every step of the way towards our Union. pic.twitter.com/eELXeZYmM5
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 9, 2023
Očekuje se da će čelnici EU-a na summitu još jednom potvrditi punu potporu Ukrajini i nastavak pomoći koliko god bude trebalo. Ukupna pomoć koju su EU i države članice do sada dali Ukrajini doseže iznos od 66 milijardi eura, ako se računa pomoć za prihvat četiri milijuna ukrajinskih izbjeglica.
Nove sankcije Rusiji
Da će Europa još jednom pooštriti sankcije Rusiji uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu kao poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, najavio je jučer njemački kancelar Olaf Scholz u obraćanju Bundestagu. Reuters navodi da je u siječnju iz diplomatskih izvora doznao da zemlje EU rade na desetom paketu sankcija koji bi trebao biti spreman oko godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Fleksibilnija potpora zelenim projektima
Čelnici država članica EU-a još su u prosincu na svom zadnjem samitu zatražili od Komisije da pripremi prijedloge kako bi se očuvala konkrentnost europskog gospodarstva. Komisija je pripremila Zeleni industrijski plan kojim se želi pojačati konkurentnost industrije s nultom emisijom stakleničkih plinova i olakšati brzi prijelaz na klimatsku neutralnost.Plan, koji predviđa fleksibilnija pravila o potporama, preusmjeravanje europskih fondova za poticanje zelenih tehnologija te brže izdavanje dozvola za zelene projekte – naišao je na brojne kritike, pogotovo iz manjih država članica. Komisija je još u okviru borbe protiv posljedica pandemije, odobrila fleksibilnija pravila o državnim potporama, a podatci pokazuju da je gotovo 80% tih potpora odobreno u Njemačkoj i Francuskoj.Jačanje zaštite vanjskih granica
Što se tiče migracija, naglasak bi trebao biti jačanju zaštite vanjskih granica, vraćanju migranata koji nemaju pravo na azil i sudjelovanju s trećim zemljama. Dio zemalja traži da se europskim sredstvima financiraju izgradnja zidova i ograda, s čime se ne slaže ni Komisija ni većina država članica.U odnosu na raniji plan, glavni element novog pakta je da se obvezujuće kvote zamijene obvezujućom solidarnošću. Drugim riječima, one zemlje koje ne žele prihvatiti ljude koji imaju pravo na azil, moraju na neki drugi način, najčešće financijski, pomoći onima koje to žele.
