Umirovljenici bi sljedeće godine mogli osjetiti i neke financijske blagodati. Takav se zaključak može izvući nakon prekjučerašnje sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odlučio usvojiti nekoliko dugogodišnjih zahtjeva umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske.
Piletić je poručio kako su umirovljenički zahtjevi teški 1,8 milijardi eura godišnje, zbog čega nisu mogli pristati na sve ustupke. No, neke su stvari, nakon dugih pa i višegodišnjih pregovora uspjeli dogovoriti. Među recentnijim traženjima umirovljenika našla se i 13. mirovina.
Jednokratni trajni dodatak
Ona bi se, prenosi tportal ministrove riječi, trebala isplaćivati kao trajni jednokratni godišnji dodatak. No, za razliku od dodataka koji su tijekom protekle tri godine isplaćeni šest puta na račune otprilike 700.000 umirovljenika, ovaj bi dodatak išao svima. Potvrdila nam je to i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović.
“Prvi put smo uspjeli da dodatak ne ide samo za socijalu, već da ide svima i to prema kriteriju staža”, otkrila nam je Petrović i dodala kako se tek treba utvrditi iznos koji će umirovljenici dobiti prema godini staža. “Oni pričaju oko tri eura, a mi oko 10 eura po godini”, dodala je.
Prema tom prijedlogu, koji bi tijekom sljedeće godine trebao doživjeti i svoje ostvarenje, osoba s 15 godina staža, što je minimum za ostvarenje prava na mirovinu, mogla bi dobiti između 45 i 150 eura dodatka, ovisno o tome hoće li Vlada prihvatiti Piletićevu ili umirovljeničku računicu. Za 31 godinu staža, koliko je prosjek u Hrvatskoj, umirovljenici bi mogli dobiti između 93 i 310 eura, a oni koji ostvare očekivani ili, kako vladajući kažu, puni radni staž od 40 godina, mogli bi računati na dodatnih 120 do 400 eura na svojim računima. To je ujedno i poziv umirovljenicima da dulje ostanu raditi.
Omogućen veći rast mirovina
Visina mirovine pritom nije uzeta u obzir, jer bi ona sljedeće godine trebala biti znatno veća. Naime, donesen je zaključak kako će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) promijeniti formula usklađivanja mirovina. Ona, prema Zakonu, jamči rast mirovina dvaput godišnje, ovisno o rastu prosječne neto plaće, ali i prosječne stope inflacije. Pri njenom se izračunu uzima 70 posto većeg faktora rasta, neovisno o tome je li riječ o rastu plaća ili inflacije te 30 posto manjeg faktora rasta.
Zaključkom je usuglašeno da bi se usklađivanje mirovina trebalo računati prema omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta plaća ili inflacije u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, kako je definirano ZOMO-om. Petrović nam je otkrila kako bi se izmijenjena formula trebala primjenjivati već za usklađivanje u srpnju sljedeće godine, što znači da će u obzir uzeti rast plaća i inflacije u prvih šest mjeseci sljedeće godine u odnosu na iste parametre za posljednjih šest mjeseci ove godine.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Koliki će to rast mirovina donijeti teško je reći, jer je nemoguće prognozirati kretanje plaća i cijena u sljedećem razdoblju. Recimo, da je posljednje usklađivanje provedeno po omjeru 85:15, rast mirovina ne bi bio 8,42 posto, već gotovo 9,5 posto. Doduše, i Vlada i Europska komisija procjenjuju kako će inflacija u Hrvatskoj biti manja od tri posto sljedeće godine, što otvara mogućnost da rast plaća nastavi držati primat u određivanju novih svota mirovina.
“Sad sve mora ići po zakonskoj proceduri. Informacija je da to ide na Vladu. To smo dogovorili za drugo usklađivanje u godini. Ja sam inzistirala na konkretnim rokovima, a ne da bude radna skupina, pa ovo ili ono, kako to već ide u birokraciji”, poručila je Petrović nezadovoljna tempom rješavanja njihovih zahtjeva.
Predizborna obećanja?
U proračunu za sljedeću godinu koji je izglasan u četvrtak, samo za mirovine i druga davanja umirovljenicima predviđena je 1,1 milijarda eura više nego ove godine, što bi značilo da će ukupna izdvajanja biti 8,4 milijuna eura. Kako su obrazložili iz Vlade, povećanje sredstava vezano je upravo uz usklađivanje mirovina, ali i očekivani rast broja umirovljenika.
Umirovljenički predstavnici, doduše, imaju još aduta kojima žele poboljšati standard sve brojnije starije populacije u Hrvatskoj. Naime, nakon Vijeća ostalo je još otvorenih pitanja. Ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu nije niti razmotren. Ostaje dogovor i oko dodanog staža od šest mjeseci po djetetu za sve umirovljene majke. Trenutno se ta odredba odnosi samo na žene umirovljene nakon 1. siječnja 2019. godine. Do kraja je definirano ukidanje obveze plaćanja alimentacije za bake i djedove.
Ipak, sve ovo bi trebalo uzeti s rezervom. Naime, sljedeća je godina izborna, a umirovljenika je u Hrvatskoj 1,2 milijuna. Veliko je to i odano biračko tijelo, tako da tek treba vidjeti hoće li ostati sve na obećanjima ili će se zaista realizirati. Vrijedi podsjetiti da za sve o čemu je raspravljeno na Vijeću nema zakonskog okvira, osim za ukidanje alimentacije. Dogovoreni prijedlozi još moraju proći zakonsku proceduru, za što će biti potrebno nekoliko mjeseci.
