U svom najnovijem izdanju, tjednik Nacional objavio je izjavu svjedoka, navodno bivšeg suradnika ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koji tvrdi da posjeduje dokumente o sumnjivom trošenju novca za obnovu nakon potresa.
Kako navodi tjednik, riječ je o izravnoj prepisci s ministricom kulture, koju je, kako tvrdi sugovornik, upozoravao na nenamjensko trošenje europskih sredstava. Svjedok tvrdi, među ostalim, da su natječaji za obnovu raspisivani tek nakon što bi poslovi već bili dogovoreni. N1 je zato pitao ministricu jesu li natječaji za obnovu raspisivani tek nakon što su poslovi dogovoreni te je li, kako piše Nacional, ministrica ikad dobila pismeno upozorenje koje upozorava na to?
Oglasilo se i samo Ministarstvo koje tvrdi da su svi projekti obnove provođeni sukladno zakonskim propisima, a oni koji su financirani iz Fonda solidarnosti prošli su kontrole nadležnih tijela. Ističu i da su za provedbu pojedinih projekata financiranih iz Fonda solidarnosti odgovorni čelnici ustanova koji projekte provode, a ne Ministarstvo.
‘Proces pripreme i provedbe obnove bio je posebno složen, težak i zahtjevan’
Nacional, ali i portal Telegram te 24sata objavili su informacije koje ukazuju da su poslovi obnove namještani preko Hrvatskog restauratorskog zavoda. Ministarstvo u odgovoru za N1 tvrdi da je Zavod imao propisanu ulogu da vodi obnovu te negiraju bilo kakve nepravilnosti.
Osim toga, ponavljaju da je zbog šteta nastalih upravo na zgradama kulturne baštine, Ministarstvo organiziralo provođenje hitnih mjera što je uključilo popis i procjenu štete, evakuacije pokretnih inventara, podupiranja ili demontiranja nestabilnih dijelova građevina i slično.
“Proces pripreme i provedbe obnove bio je posebno složen, težak i zahtjevan zbog okolnosti pandemije covida-19, dodatnih potresa i progresivnih šteta, a kasnije i povećanja troškova zbog inflacije, kao i poteškoća u pronalaženju izvođača.
U razdoblju neposredno nakon potresa, a prije nego što su osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti i prije nego što su pojedinačne ustanove pripremile dokumentaciju i prijavile projekte obnove na natječaj, Ministarstvo kulture i medija je hitne mjere za svoje ustanove i najvrjednije spomenike provodilo iz nacionalnih sredstava koja su bila namijenjena redovitim projektima obnove kulturne baštine u drugim dijelovima Hrvatske”, navode.
Koliko je novca potrošeno?
Zatim pojašnjavaju da je, nakon što je Europska komisija odobrila sredstva, Ministarstvo kulture i medija kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa, putem poziva financiranih iz Fonda solidarnosti EU odobravalo pojedinačne projekte obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu koje imaju status kulturnog dobra.
“Svi su projekti provedeni prema pravilima Fonda solidarnosti koji precizno određuju kako se prijavljuje, koriste i kontrolira potrošnja sredstava. Sve dosadašnje kontrole nadležnih ustanova uključujući i redovite revizije SAFU-a nisu pokazale nepravilnosti”, ističu.
Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, Ministarstvo kulture i medija je, kaže dalje, kao provedbeno tijelo, putem Fonda solidarnosti financiralo ukupno više od 300 pojedinačnih projekta koja su uključila zgrade kulturne namjene, zgrade državne imovine, javne zgrade u vlasništvu grada Zagreba i susjednih županija, sve zgrade HAZU kao i sakralne objekte.
“Na kraju razdoblja provedbe Fonda solidarnosti, putem Ministarstva kulture i medija realizirano je više od 500 milijuna eura, a nastavak obnove financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Osvrnuću se i na medijske objave prema kojima je Hrvatski restauratorski zavod namještao poslove tijekom obnove. U priopćenju se navodi da Ministarstvo kulture i medija nije provodilo nabave za usluge i radove nego su to činili korisnici sredstava sami.
Sve je bilo provjereno
“Za one aktivnosti koje su financirane nacionalnim ili EU sredstvima, Ministarstvo je bilo nadležno provjeriti jesu li njihove nabave provedene po važećim propisima. Prema Članku 70. Zakona o obnovi propisano je da se obnova zgrade javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje. Pri provedbi odluke o obnovi zgrade javne namjene, vlasnik je obvezan provesti odabir sudionika u gradnji (projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer) na temelju javnog natječaja sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove, Zakonu o javnoj nabavi te Zakonu o obnovi”, nabraja se u odgovoru na naš upit.
Ukazuje se i da su na razini Vlade, odnosno Nacionalnog koordinacijskog tijela (NKT) utvrđena pravila o opravdanosti troškova za pojedine izvore financiranja. Posebno je to utvrđeno za Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a, u odgovoru se ističe da su ta pravila u svim svojim segmentima dobila suglasnost nadležnih tijela Europske komisije koja su potvrdila usklađenost s EU okvirom.
Muzeji nisu mogli sami
“S obzirom na to da zaposlenici javnih ustanova u kulturi nisu imali stručnjake, ni osobe osposobljene za vođenje poslova obnove te su u okolnostima krize trebali stručnu pomoć, tijekom provedbe surađivali su sa stručnjacima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i mnogim drugim neovisnim stručnjacima i konzultantima. Konkretno, za pomoć Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, u kojem je neposredno nakon potresa bilo zaposleno sedam djelatnika, ravnateljica, muzejska savjetnica-voditeljica zbirke, kustosica-dokumentaristica, muzejski tehničar, prodavačica-informatorica, čuvarica izložbenog prostora i spremačica, donijela sam 14. listopada Odluku o povjeravanju poslova obnove kuće Lovrenčić u Demetrovoj 18 u Zagrebu Hrvatskom restauratorskom zavodu.
Stručnjaci HRZ-a su tako bivšoj ravnateljici HMNU-a uputili osnovne informacije za prikupljanje i pripremu dokumentacije potrebne za popunjavanje prijavnice na Fond solidarnosti EU i pripremu obnove. Sukladno pravilima, prijavitelj projekta obnove je ustanova koja je dužna izraditi dokumentaciju i provesti sve potrebne postupke pa tako i postupak javne nabave. Naime, korisnik sredstava Fonda solidarnosti su isključivo pojedinačne ustanove, kao što je za obnovu zgrade Lovrenčić to Hrvatski muzej naivne umjetnosti”, navode u odgovoru.
Za što je nadležan restauratorski zavod?
Na koncu su se osvrnuli i na ulogu Hrvatskog restauratorskog zavoda, te navode da prema Članku 95. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, “poslove restauriranja, konzerviranja i obnove kulturnih dobara obavlja upravo Hrvatski restauratorski zavod kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske”.
“U slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti Hrvatski restauratorski zavod, prema odluci ministra nadležnog za kulturu, provodi mjere za sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima, utvrđivanje nastale štete, ublažavanje i njezino uklanjanje u suradnji s drugim ustanovama za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, specijaliziranim pravnim i fizičkim osobama te sustavom civilne zaštite. To znači da kao javna ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Hrvatski restauratorski zavod i u redovitim okolnostima i u uvjetima krize vodi i koordinira obnovu i restauraciju brojnih kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj, pa su tako i nakon potresa preuzeli ključnu ulogu u provođenju hitnih mjera, pripremi i realizaciji projekata obnove”, zaključuju.
