U Hrvatskoj na jednog umirovljenika ide 1,35 radnika što je broj koji jednostavno nije održiv. U idealnom svijetu na jednog umirovljenika bi išlo četiri radnika, ali to su brojke koje nijedna država u EU ne očekuje postići tijekom ovog stoljeća, a pitanje je hoćemo li ih više ikad vidjeti.
Pravo na starosnu mirovinu u našoj zemlji stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Slično je i u drugim zemljama, ali zbog sve viših troškova života i sve dulji ljudski vijeka sve više ljudi se suočava s idejom da je napuštanje radnog mjesta u šezdesetima nerealno ili čak nerazumno.
Na taj problem je upozorio i izvršni direktor investicijske tvrtke ‘BlackRock’ Larry Fink koji je obraćajući se ulagačima upozorio na izazove s kojima se suočavaju radnici koji planiraju otići u mirovinu u svojim šezdesetima.
Prosječni životni vijek
Prema njegovim riječima, umirovljenje u dobi od 65 godina će s rastućim globalnim očekivanim životnim vijekom, problemima s mrežama socijalne sigurnosti i rastućim životnim troškovima umirovljenje postati nedostižno za mnoge ljude: “Situacija s mirovinama je puno teža nego prije 30 godina, a predviđa se da će za 30 godina biti još teža”, rekao je Fink, a prenosi BBC.
Globalni prosječni životni vijek se od 2000. do 2019. povećao sa 67 na 73 godine, a UN predviđa da će do 2050. godine jedna od šest osoba u svijetu imati 65 ili više godina. Kako stanovništvo stari, mnoge će zemlje uskoro doći do točke u kojoj će više ljudi napuštati tržište rada nego što će na njega ulaziti. U Ujedinjenom kraljevstvu to bi se moglo dogoditi do 2029. godine, u Brazilu do 2035., u Indiji do 2048., a u SAD-u do 2053. godine.
Profesorica Rebecca Sear, stručnjakinja za populaciju i zdravlje na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, ističe da se prosječni životni vijek u Britaniji od sredine 1850-ih stalno povećavao, ali dob za odlazak u mirovinu u tom razdoblju nije se bitno mijenjala.
Nerealan cilj
U kontekstu dramatičnih promjena u zdravstvenom i gospodarskom okruženju, postavlja se pitanje je li cilj odlaska u mirovinu sa 65 godina u suvremenom svijetu potpuno nerealan?
Gal Wetstein, istraživač u Centru za istraživanje umirovljenja Bostonskog koledža, kaže da nije posve jasno zašto se upravo o 65. godini govori kao idealnoj godini za umirovljene. On vjeruje da postoji nedostatak jasnoće ili razumijevanja zašto je ta određena dob postala standardna dob za odlazak u mirovinu u mnogim društvima.
Wetstein sugerira da je dobna granica možda uvedena kako bi se potaklo ljude da napuste tržište rada kako bi se napravilo mjesta za nove radnike. Dob od 65 ili oko 65 još uvijek se koristi kao globalni standard, usprkos upitnosti o njegovoj relevantnosti u modernom društvu.
Životni vijek je bio znatno kraći
Mnogi programi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja stupili su na snagu sredinom 20. stoljeća, kada je prosječni životni vijek bio znatno kraći nego danas, dok današnji građani provode značajno više vremena u mirovini nego što su provodili kada su programi usvojeni.
