Visoki kazneni sud RH nedavno je potvrdio za N1 da je donio ključnu odluku u vezi s aferom softver. Ova odluka vezana je uz optužnicu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, koja je optužena zbog sumnjive nabavke računalnog programa za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Optužnica je podignuta u prosincu 2022., a sjednica optužnog vijeća na Županijskom sudu u Zagrebu održana je u ožujku prošle godine. Odbijanje izdvajanja poruka Josipe Pleslić ex Rimac i Gabrijele Žalac iz sudskog spisa izazvalo je polemiku, unatoč tvrdnjama obrane da su poruke nezakoniti dokazi.
Na Visoki kazneni sud RH mjesec dana kasnije, u travnju 2023., stigle su žalbe. Žalac je i dalje tvrdila kako poruke nisu zakoniti dokazi. Smatra da Josipu Rimac istražitelji nisu prisluškivali na temelju zakonitih sudskih naloga, te da poruke koje su pronađene u mobitelu Josipe Rimac nisu iz njezinog sudskog predmeta smjele biti prebačene u spis afere softver.
Stigle žalbe
Gotovo punih deset mjeseci žalbe na odluku o zakonitosti dokaza nalazile su se na Visokom kaznenom sudu. Naime, 28. travnja 2023. zaprimljene su dvije žalbe, a njima odlučuje prvo vijeće Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
Riječ je, kako stoji na službenoj stranici Visokog kaznenog suda o vijeću kojim predsjeda osobno predsjednik suda, sudac Željko Horvatović, a uz njega su u vijeću još četiri člana. Iako su žalbe razmatrane na sjednici vijeća 13. veljače, konačna odluka još uvijek nije poznata, ostavljajući otvoreno pitanje o zakonitosti dokaza u optužnici protiv Gabrijele Žalac.
Kako se navodi, žalbe su razmatrane “na sjednici vijeća 13. veljače i izrada odluke je u tijeku”. Drugim riječima, par dana nakon našeg prvog upita održana je sjednica vijeća u aferi softver. Što je odlučeno još se uvijek ne zna.
Nezakonito praćenje
I Rimac tvrdi da je nezakonito praćena, odnosno da nalozi što ih je izdao sud nisu bili zakoniti. Njezini suoptuženici, poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, investitori u vjetropark Krš Pađene, upozoravaju pak da su ih hrvatske vlasti nezakonito prisluškivale u BiH. Nisu, iako postoji pravna mogućnost, ostvarile suradnju s bosansko-hercegovačkim tijelima da te snimke budu zakonite.
Podsjetimo, Jutarnji list je doznao da su jučer zakonitosti tih dokaza, na isti dan, odlučivala dva različita vijeća, a sjednice će trajati nekoliko dana. Inače, Županijski sud u Zagrebu je i te dokaze lani u listopadu ocijenio kao zakonite. Žalbe su na red došle tek sada.
Kroničari ova dva slučaja očekivali su da će Visoki kazneni sud najprije donijeti odluku o zakonitosti dokaza u postupku protiv Rimac budući da su poruke iz njezinog mobitela naknadno ubačene kao dokazi u spis protiv Žalac. No, to se, prema podacima s Visokog kaznenog suda ipak nije dogodilo.
