Nakon što su se najavljivale promjene oko Zakona o izbornim jedinicama i prekrajanju izborne političke karte Hrvatske, Ustavni sud je u utorak pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora te ga je ukinuo, s time da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada 2023., objavljeno je nakon sjednice.
Suci su odlučili da treba biti više podudarnosti, na što su im godinama ukazivali stručnjaci i politički nezadovoljnici.
“Granice se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je predsjednik suda Miroslav Šeparović na pressici nakon sjednice i podsjetio kako je Ustavni sud i ranije utvrdio da je već 2010. postojala pravna mogućnost za ukidanje ovog zakona, da je smatrano da za to postoje pretpostavke.
Razlog zašto to nije učinjeno prije je u samom predmetu uređenja zakona izbornih jedinica. “Predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na granice izbornik jedinica”, rekao je sudac Šeparović i dodao kako on ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.
Ukinuto iz dva razloga
“Distrubucija mjesta mora se nadzirati barem svakih 10 godina izvan izbornog razdoblja”, rekao je.
“Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon. Dva su ključna razloga zbog kojeg smo tako postupili. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je to da je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa”, pojasnio je Šeparović.
“U sva tri ciklusa su prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto. Moguće je utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika kroz izborne cikluse. Ustavni sud je u prosincu 2022. zatražio uvid u trenutno stanje u registru birača, oni potvrđuju opisane trendove. Ukazuju na daljnje urušavanje biračkog prava glasa”, kaže te dodaje da u npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Glas, prema tome, najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici, rekao je.
Ustavni sud je ocijenio da nisu potrebne daljnje analize jer je čl. 45 Ustava određeno da pravo glasa imaju punoljetni s prebivalištem na području izborne jedinice. Ustavni sud je odlučio da službeni popisi birača moraju pružati uvid u stvarno stanje u izbornim jedinicama, kako god one bile definirane zakonom.
Zakonodavcu ostaje i da se opredijeli za usklađivanje broja mandata umjesto za mijenjanje granica izbornih jedinica, rekao je Šeparović na pressici i dodao kako će Ustavni sud pažljivo pratiti situaciju i da očekuje odgovornost od zakonodavca.
Ustavni sud je ocijenio da zakon nije u skladu s Ustavom i ukinuo ga, Sabor je dužan donijeti novi zakon do 1. listopada 2023. godine.
Odluka je donesena većinom glasova, a jedan sudac je bio protiv ovakve odluke, to je bio Miroslav Šumanović, rekao je šef Ustavnog suda na konferenciji za medije.
Što će biti dalje, odlučit će Vlada Andreja Plenkovića i HDZ-a koja je sada na potezu.
