Već neko vrijeme dio poljoprivrednika upozorava da je ova grana gospodarstva na koljenima. Brojni problemi s kojima se suočavaju, lani su dodatno pogoršani pojavom ptičje gripe, a napose afričke svinjske kuge.
Ranije smo već pisali kako se čini da pomor i prisilno klanje svinja nije ostavilo traga na populaciji, jer je broj svinja bio čak i veći nego prije izbijanja epidemije. No, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku sugeriraju kako je zabilježen pad broja grlo kod gotovo svih vrsta stoke.
Podaci se odnose na studeni 2023. godine u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Tako je ukupan broj svinja u godinu dana pao za 9,7 posto, odnosno s 945 na 853 tisuće grla. Pritom je gotovo prepolovljena populacija svinja mase od 80 do 110 kilograma. Doduše, porastao je broj nazimica (odabranih mladih ženskih grla za rasplod koja se još nisu prasila) i suprasnih krmača (ženskih rasplodnih grla koja su se već prasila i od kojih se očekuje novo prasenje), no ne dovoljno da nadoknadi veliki ukupni pad u populaciji.
Značajnije zastupljene jedino kokoši
Ukupan je broj goveda od studenog 2022. do studenog 2023. godine pao za 1,7 posto, odnosno za 7000 grla. Najveći je pad zabilježen u ukupnoj populaciji krava, naročito muznih, te kod goveda starijih od dvije godine. Rast, pak, bilježi populacija junica.
Ovčarstvo je također zabilježilo velik pad. Broj grla je unutar jedne godine pao za 14,2 posto, odnosno za 91.000 grla. Pritom se pad populacije bilježi u svim statističkim kategorijama, ponajviše kod ojanjenih i prvi put pripuštenih ovaca. Broj koza je pao za 11 posto, odnosno s 82 na 73 tisuće komada.
Što se tiče peradi, ukupna populacija je manja za 1,6 posto, odnosno za 174.000 komada. Statističari su zabilježili gotovo 200.000 tovljenih pilića manje, no vrijedi reći da je populacija kokoši porasla za 2,8 posto, odnosno za 74.000 grla.
Još jedan proizvod se povlači s hrvatskog tržišta, sadrži neodobreno bojilo
