Zagrebački gradonačelnik najavio zaokret u kreiranju kulturnih politika grada

Foto: Nera Simić / CROPIX

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u petak zaokret kulturne politike grada u smjeru participativne proizvodnje i unaprjeđenja financiranja kulturnih sadržaja, decentralizacije, strateškoga promišljanja i jasnog definiranja u partnerstvu s kulturnim sektorom.

Na konferenciji za medije u Centru mladih Ribnjak, Tomašević je kazao kako je cilj ove gradske vlasti ne raditi u kulturi ništa stihijski, već postaviti jasne ciljeve, jasno definirati aktivnosti kako do tih ciljeva doći, u kojem vremenskom okviru, s kojim resursima, te onda na tome raditi i o tome redovito izvještavati javnost.

Najavio je tri javna poziva kojima, kako je rekao, Zagreb radi značajan iskorak u smjeru oblikovanja javnih politika na participativan način, u partnerstvu s onima kojih se te politike najviše tiču, prvi od kojih je vezan uz proces izrade nove kulturne strategije grada, raspisan danas s rokom od dva mjeseca. Tomašević je pozvao sve zainteresirane dionike u kulturi stručnjake za kulturu, kulturne radnike i radnice, akademsku zajednicu da se uključe i da se na taj poziv jave, te pomognu u oblikovanju razvojne strategije Zagreba.

– Ona će biti usvojena na svim tijelima i biti glavni putokaz za razvoj kulture u gradu Zagrebu u sljedećem srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, kazao je.



Novost je i drugi poziv, za program “Kultura i umjetnost u zajednici” koji će biti raspisan u kolovozu s rokom prijave do početka rujna za aktivnosti koje će se odvijati od listopada do konca ožujka sljedeće godine, za koji je u gradskome proračunu izdvojeno oko pola milijuna kuna, a čiji je cilj, po gradonačelnikovim riječima, decentralizirati kulturne sadržaje i kulturnu produkciju te razviti ‘kvartovsku kulturu’.

Želimo da kulturni sadržaji budu još više dostupni po cijelom gradu, a ne samo u institucijama i ustanovama, nego da se disperziraju diljem grada kako bi kultura bila što pristupačnija svim građanima”, pojasnio je Tomašević. Riječ je o pilot projektu kojim se pozivaju organizacije civilnoga društva da surađuju s javnim ustanovama u kulturi, kulturnim centrima, muzejima, kazalištima i drugim ustanovama, da u pojedinim gradskim četvrtima pripreme posebne programe.

Treći javni poziv redoviti je godišnji Javni poziv za financiranje potreba u kulturi, s kojim u vezi je, kako je rekao, novost Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, s kojim će se Grad u smislu kriterija uskladiti kad bude usvojen u Saboru.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec napomenula je da je plan razvoja kulture dio šireg cilja izrade do konca ove godine Plana razvoja kulture Grada Zagreba do 2027. godine, što je, kako je rekla, obuhvatan dokument koji će utvrditi postojeće stanje, definirati ambicije i planove te skicirati strateške projekte važne za grad u tome razdoblju.

Pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić osvrnula se na uvođenje transparentnosti u kreiranje kulturne politike Zagreba ‘odozdo’ a ne, kao do sad, ‘odozgo’.

– Smatramo da na taj način, u suradnji svih onih koji su temeljni nositelji kulture našeg grada, možemo doći do najkvalitetnijih rješenja u definiranju onoga kako vidimo kulturu, umjetnost i razvoj grada iz perspektive kulture, umjetnosti u sljedećim godinama, rekla je Višnić.

Naglasila je kako je cilj raspisivanja javnih poziva nikoga ne preskočiti ili previdjeti, te isto tako, ne sagledavati kulturu prema uobičajenim kulturnim poljima – zasebno kazališta, muzeje, kulturne centre – nego kroz horizontalne teme kroz koje se može sveobuhvatno promatrati razvoj grada.

Najavili su još jedno kulturno bogato zagrebačko ljeto koje u sljedećim mjesecima donosi izložbe u čak šest muzeja, niz programa na otvorenom, te brojne kulturne manifestacije.

Komentari