Mladi u politici nisu nikad dovoljno zastupljeni. Iako političke stranke nominalno pokušavaju privući mlade u svoje redove, vrlo rijetko ih imenuju na ključna mjesta u politici. To se odnosi kako na ministarska mjesta, tako i na mjesta saborskih zastupnika.
Hrvatska tu nije izuzetak, iako pamtimo primjer Austrije koja je nedavno imala i jednog od najmlađih premijera na svijetu. Na portalu Mimladi.hr su stoga analizirali postojeći deseti aktualni saziv Hrvatskog sabora. Prema podacima dostupnima na internetskim stranicama Hrvatskog sabora među 151 saborskim zastupnikom i zastupnicom nema niti jednoga mlađega od 31 godine (studeni 2021.).
U dobnoj strukturi aktualnih saborskih zastupnika 103 su zastupnika i 48 zastupnica bez obzira na političke stranke iz kojih dolaze. Najviše saborskih zastupnica i zastupnika je u dobi od 41 do 50 godina – njih 52 ukupno, te u dobi od 51 do 60 godina – njih 45 ukupno.
Čak troje ih ima više od 71 godine.
No u dobi od 31 do 40 godina – ukupno ih je 32; 20 zastupnika i 12 zastupnica. Ima ih u raznim strankama, no najviše u HDZ-u.
Mlađim zastupnicima mogu se pohvaliti Fokus, Hrvatski suverenisti, Istarski demokratski sabor, Most, Samostalna demokratska srpska stranka, Socijaldemokrati, nezavisni, Socijaldemokratska partija, Lijevo-zeleni blok. No općenito mlađi zastupnici još uvijek su u manjini.
Najmlađa zastupnica rođena 1990.
Najmlađa zastupnica u postojećem sazivu Hrvatskog sabora članica je HDZ-a Nikolina Baradić, rođena je u srpnju 1990. godine, nedugo nakon što je konstitutiran prvi višestranački demokratski sabor – 30. svibnja 1990. godine!
I dok u drugim gospodarskim djelatnostima mladi do 30 godina nerijetko već započnu značajne karijere, o sportu da ne pričamo, u hrvatskoj politici vrijeme očito teče sporije i “mladima” se smatraju političari na pragu 40 godina!
Kako je bilo u ranijim sazivima
Puno bolja situacija nije bila ni u ranijim sazivima Hrvatskog sabora. U devetom sazivu Hrvatskog sabora (2016.-2020.) bio je samo jedan zastupnik mlađi od 30 godina i njih 22 mlađih od 40 godina.
U osmom sazivu Hrvatskog sabora (2015.-2016.) bila su dva zastupnika i jedna zastupnica mlađi od 30 godina. Dodatno ih je još bilo 28 mlađih od 40 godina.
U sedmom sazivu Hrvatskog sabora (2011.-2015.) nije bilo zastupnika ni zastupnica mlađih od 30 godina, odnosno bilo je njih 22 ukupno dobne skupine do 40 godina.
U šestom sazivu Hrvatskog sabora (2008.-2011.) također uopće nije bilo saborskih zastupnika i zastupnica mlađih od 30 godina. U dobi do 40 godina evidentirano je njih ukupno 17.
U petom sazivu Hrvatskog sabora (2003.-2007.) zabilježena je jedna zastupnica mlađa od 30 godina, te njih još osam ukupno do 40 godina života.
U četvrtom sazivu Hrvatskog sabora (2000.-2003.) bilo je četvero zastupnika i zastupnica mlađih od 30 godina, odnosno njih još osam u dobi do 40 godina života.
Analiza stručne spreme
Zanimljiva je stoga i dodatna analiza postojećeg saziva Hrvatskog sabora koja analizira i njihovu prijavljenu stručnu spremu i spolnu zastupljenost. Potvrđuje da u Hrvatskom saboru dominiraju muški zastupnici, s visokom stručnom spremom.
Od postojećih 151 saborskog zastupnika i zastupnice njih 115 ili 76,2 posto iskazalo je visoku stručnu spremu. Dodatnih 18 zastupnica i zastupnica ima višu stručnu spremu ili 11,9 posto, dok preostalih 18 ili 11,9 posto zastupnica i zastupnika ima srednju stručnu spremu.
Prema spolu, 103 su zastupnika ili 68,2 posto, a 48 zastupnica.
U devetom sazivu Hrvatskog sabora (2016.-2020.), prema podacima objavljenima na internetskim stranicama hrvatskog parlamenta, visoku stručnu spremu imalo je 75,5 posto zastupnica i zastupnika. Njih 13,2 posto je imalo višu stručnu spremu, a 11,3 posto srednju.
Prema spolu, 122 su bila zastupnika ili 80,8 posto, dok je zastupnica bilo 29 ukupno.
U osmom sazivu Hrvatskog sabora (2015.-2016.) prema saborskim podacima 74,8 posto parlamentarnih zastupnika imalo je visoku stručnu spremu. Dodatnih 9,9 posto parlamentarnih zastupnika i parlamentarnih zastupnica imalo je višu stručnu spremu, a srednju stručnu spremu imalo je njih 15,2 posto.
Prema zastupljenosti spolova, bilo je 80,3 posto ili 121 zastupnik i 30 zastupnica, odnosno nešto manje od 20 posto ukupnog broja saborskih zastupnika.
Stabilan broj zastupnica
U sedmom sazivu Hrvatskog sabora (2011. – 2015.) visoku stručnu spremu imalo je 72,8 posto zastupnika i zastupnica, višu stručnu spremu prijavilo je 11,9 posto, dok je srednju stručnu spremu kao zadnju navršenu iskazalo 15,2 posto zastupnika i zastupnica.
Prema zastupljenosti spolova, bilo je gotovo 75 posto ili 113 zastupnika i 38 zastupnica, odnosno gotovo 25 posto ukupnog broja saborskih zastupnika.
U šestom sazivu Hrvatskog sabora (2008. – 2011.) 118 zastupnika ili 77 posto je imalo iskazanu visoku stručnu spremu, 15 zastupnika i zastupnica ili njih 10 posto višu stručnu spremu, a 20 ili 13 posto srednju stručnu spremu.
Prema zastupljenosti spolova, bilo je 74,5 posto muških zastupnika, njih 114 zastupnika te 39 zastupnica, odnosno gotovo 25,5 posto ukupnog broja saborskih zastupnika.
U petom sazivu Hrvatskog sabora (2003. – 2007.) 74 posto zastupnika i zastupnica imalo je visoku stručnu spremu. Dodatnih 11 posto je imalo višu stručnu spremu, 15 posto zastupnika i zastupnica je imalo prijavljenu srednju stručnu spremu, a jedan je imao iskazanu nižu stručnu spremu ili završenu osnovnu školu!
Prema zastupljenosti spolova, bilo je 118 zastupnika te 33 zastupnica, odnosno gotovo 22 posto ukupnog broja saborskih zastupnika.
U četvrtom sazivu Hrvatskog sabora (2000. – 2003.) čak 75,5 posto zastupnika i zastupnica imalo je visoku stručnu spremu. Višu stručnu spremu prijavilo je njih 11,3 posto, srednju stručnu spremu 11,9 posto, dok je po jedan zastupnik iskazao kao svoj najviši stupanj obrazovanja osnovnu školu ili kvalificirani zanat.
Mladi se teško probijaju kroz forume
Iako statistike političkih stranaka ne otkrivaju kakva je dobna struktura članstva, za vjerovati je kako se mladi uistinu teško probijaju kroz stranačke forume do najviših državnih dužnosti.
Cinični prema demokraciji, na političare gledaju kao na korumpirane
Da uistinu tek manji dio hrvatske mladeži svoju egzistenciju traži ili namjerava potražiti kroz politiku potvrđuju i brojna istraživanja. Podsjetimo, na međunarodno istraživanje u kojem je sudjelovao i Institut Hrvoje Pilar. Radi se o projektu “Myspace” provedenom u 14 država 2013. i 2014. Mladi u Hrvatskoj su tada iskazali ciničnost prema demokraciji. Dakle, 70 posto mladih je potpuno ili djelomično bilo nezainteresirano za politiku. Tek svaki deseti priznao je kako sudjeluje u političkim raspravama s roditeljima ili prijateljima, a golema većina njih ima izrazito negativan stav prema politici i političarima. Njih tri četvrtine negativno gledaju na političare jer smatraju da su korumpirani (bilo je to vrijeme početka sudskih procesa tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu), a tek svaki deseti imao je pozitivan stav prema politici.
I slična druga istraživanja mladih, odnosno političke pismenosti mladih su dosta poražavajuća. Rezultati istraživanja koje su 2009./2010. zajednički proveli Fakultet političkih znanosti i GONG među hrvatskim srednjoškolcima, dakle dobnoj strukturi mladih koja tek izlazi po prvi puta na izbore i dobiva političku zrelost sve su samo ne pozitivni.
Hrvatski srednjoškolci, danas osobe na pragu političke zrelosti i na rubu izlaska iz dobne skupine do 30 godina, jer su sada 10 godina stariji, pokazali su slabo razumijevanje temeljnih političkih pojmova i slabu političku informiranost. Značajan dio iskazao je čak i sklonost stavovima nekompatibilnima demokratskoj političkoj kulturi.
Kasnije istraživanje GONG-a i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu 2014./2015. ponovno je potvrdilo razočaravajuću razinu političke pismenosti novih srednjoškolaca i nezainteresiranost za politiku i demokratske procese.
Kao i u prethodnom istraživanju, maturanti su iskazali ograničeno političko znanje u pogledu temeljnih političkih pojmova, poznavanja ustavno-političkog ustrojstva države i trodiobe vlasti, a posebno se manjkavom pokazala njihova politička informiranost. Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju konstantno visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti, što ih kako su i upozoravali autori ovog istraživanja, čini podložnima za manipulacije u političkom životu i na političkoj sceni.
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Zaklada Friedrich Ebert Stiftung u zasebnom istraživanju 2012. godine provedenom na 1500 mladih ispitanika do 27 godina iz cijele Hrvatske potvrdili su da je politika, iako nezaobilazna sastavnica društvenog života, ipak na marginama interesa mladih. Mladi su kontinuirano slabo zainteresirani za politička zbivanja, premalo izlaze na izbore i još manje se kandidiraju. Većina mladih nema strukturirane političke stavove niti stranačke preferencije. Manji dio kopira u nekim stavovima roditelje, a veći dio im oponira. Mladi kontinuirano iskazuju i veliko nepovjerenje u institucije hrvatske države: Vladu i Sabor.
Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
