Zbog koronavirusa zanemarili smo rotavirusne infekcije u male djece

Prema nekim procjenama, do pete godine života od rotavirusne infekcije oboli čak 95 posto djece barem jedanput. Virus je to koji se brzo širi, posebice u zimskim mjesecima. Karakterizira ga proljev i povraćanje gdje roditelji trebaju spriječiti značajnu dehidraciju, uz ostale korisne savjete koje donosimo u sljedećim minutama.

Iako infekcija koronavirusom već gotovo dvije godine zauzima cjelokupan medijski prostor, to nikako ne znači da su ostale zarazne bolesti nestale. Jedna od najčešćih infekcija u dječjoj dobi je zaraza rotavirusom.

– S obzirom na to da je Hrvatska jedna od zemalja u kojima cijepljenje protiv rotavirusa nije sastavni dio obveznog imunizacijskog programa, rotavirus je glavni uzročnik proljeva u dojenčadi i male djece u Hrvatskoj još uvijek, rekao je prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

– Mi se sad nalazimo, rekao bih, u središtu jedne epidemije koja prolazi potiho s obzirom da su svi orijentirani prema COVID-u. Međutim, mi puno češće hospitaliziramo, odnosno puno češće moramo obrađivati u dnevnoj bolnici djecu koja imaju one uobičajene infekcije u koje spada svakako i rotavirus, nego što je to zbog COVID-a. Iako zbog COVID-a vlada, da tako kažem, strah među roditeljima, to su najčešće djeca koja imaju blagu kliničku sliku i koja se nakon pregleda u našoj hitnoj ambulanti mogu vratiti kući. Kod rote je barem 50 posto onih koje moramo inicijalno parenteralno rehidrirati, kaže prof. Tešović.



Dijagnostika i liječenje

Virus je otkriven relativno nedavno, u odnosu na druge česte uzročnike infekcija, tek 70-ih godina prošlog stoljeća. Suvremena dijagnostika dokazuje ga brzim i preciznim imuno-enzimskim metodama. Liječenje je simptomatsko i podrazumijeva nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita.

– Problem nastaje, naravno, ako djeca, što je često kod dojenčadi i male djece, učestalo povraćaju. Tada im onda dajemo lijekove koji suprimiraju nagon na povraćanje i inicijalno ih parenetralno, dakle infuzijski rehidriramo. Osnovno pravilo je da što je dijete mlađe, to je klinička slika bolesti teža. Čovjek se u svom životu može zaraziti puno puta. Svaki sljedeći put je klinička slika sve blaža tako da kod nas odraslih ponekad se svede samo na nekakve senzacije u gornjem dijelu trbuha ili nekakve bolove u gornjem dijelu trbuha, čak i bez proljeva, rekao je prof. Tešović.

Upravo je često povraćanje ono što najviše uplaši roditelje. Stoga je dobro poslušati savjet stručnjaka što činiti u tim trenucima.

– Opetovanim nuđenjem male količine tekućine ukoliko dijete povraća. Naravno, ta tekućina mora sadržavati elektrolite i mora sadržavati šećere jer bez šećera nema transporta elektrolita koji su bitni, a koji se gube putem crijeva zajedno s tekućinom. Dakle, obična voda nije adekvatna tekućina za rehidraciju. To mora biti ono što mi zovemo oralna rehidracijska otopina, koja sadrži i glukozu i elektrolite, rekao je prof. Tešović.

Cijepljenje kao prevencija

Iako cijepljenje nije u obveznom kalendaru, stručnjaci ga preporučuju kao vrlo učinkovitu mjeru prevencije.

–  Obično naša djeca prvu epizodu rotavirusa imaju oko šestog mjeseca života dokad, zapravo, treba završiti ciklus cijepljenja. Dakle, djecu treba cijepiti prije navršenja šestog mjeseca života, iznimno do kraja osmoga, a prvu dozu ne bi nikako trebalo dati nakon devedesetog dana, dakle, nakon navršenja trećeg mjeseca života. Prema tome, ako tako dovoljno rano cijepite, onda ćete imati i najbolji epidemiološki učinak, naglašava prof. Tešović.

– Sve one zemlje koje su uvele cijepljenje protiv rotavirusa bilježe značajan pad incidencije, značajan pad potrebe za parenteralnom rehidracijom, odnosno hospitalizacijom i taj se pad kreće u rasponu od 70 do preko 90 posto. Prema tome, ako me pitate da li je cijepljenje protiv rotavirusa opravdano, je, dodaje.

I nuspojave su vrlo blage ili ih gotovo i nema.

Komentari