Predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji ohrabreni su porukama današnjeg sastanka premijera Hrvatske i Srbije na kojem se “odgovorno pristupilo” otvorenim pitanjima, rekao je u nedjelju predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Od jeseni 2022. ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao prvi predstavnik hrvatske manjine u nekoj vladi Srbije, Žigmanov je uz potpredsjednicu hrvatske vlade Anju Šimpragu prisustvovao sastanku premijera Andreja Plenković i njegove srbijanske kolegice Ane Brnabić.
– Svijest o osjetljivosti i potreba da se ista na pozitivan način razriješi otvorila je, čini mi se, novu nadu kada je u pitanju perspektiva hrvatsko-srpskih odnosa, rekao je Žigmanov u izjavi za medije.
Kroz institucionalnu komunikaciju rješavane tih osjetljivih pitanja poput nestalih u Domovinskom ratu, na koncu će voditi pozitivnom ishodu, rekao je Žigmanov nakon Velike skupštine Srpskog narodnog vijeća u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u izjavi za medije.
Ohrabreni smo “nedvosmislenom” porukom da će Hrvatska podupirati europski put Srbije, rekao je.
– Ovaj današnji susret zaključen je prihvaćanjem poziva premijera Republike Hrvatske da posjeti hrvatsku zajednicu sada u Republici Srbiji. To će biti u drugoj polovici lipnja gdje će, osim Hrvatskog nacionalnog vijeća kao krovne institucije u Srbiji, jedan od domaćina biti i predsjednica vlade, najavio je Žigmanov.
Uzlazni trend komunikacije i suradnje između dviju država imat će za posljedicu “pozitivno razrješavanje svih otvorenih pitanja, stvaranje stabilnih odnosa između dviju država, a onda i dvaju naroda”, smatra Žigmanov.
Optimistične poruke poslala je i premijerka Brnabić kazavši u svom govoru kako se čini da su Srbija i Hrvatska, kojih su odnosi opterećeni brojnim pitanjima, ranama i nepovjerenjem, čini se uspjele napraviti dobar iskorak u ovoj godini.
Potaknut pitanjem novinara predstavnik hrvatske nacionalne manjine osvrnuo se i na pad broja Hrvata u Srbiji, zabilježen posljednjim popisom stanovništva.
Dio problema sigurno se odnosi i na činjenicu da su Hrvati u Republici Srbiji iznadprosječno stari, rekao je.
– Gotovo deset godina je prosječan Hrvat stariji od prosječnog građanina Republike Srbije. Neizvjesna je ekonomska situacija, naročito u područjima u kojima žive Hrvati. Isključeni su iz procesa donošenja odluka i utjecanja na odluke, napose u lokalnim zajednicama kada su u pitanju politike i mjere koje se tiču razvoja sredina u kojima Hrvati žive, kazao je Žigmanov.
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u subotu vojvođanski tjednik Hrvatska riječ.
