U Srbiji se 17. prosinca održavaju opći izbori, 14. u posljednjih tridesetak godina, a već 10. izvanredni. Najveći dio Hrvata u Srbiji, okupljen oko Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), na izbore za predstavnika u srbijanskom parlamentu izlazi s bošnjačkom manjinom.
Subotička crkva svetog Roka vrata katoličkim vjernicima otvara već 127 godina. Nedavno je i obnovljena, ali klupe su iz godine u godinu sve praznije.
– S jedne strane jedna ravnodušnost, utučeni su ovdje ljudi. I zbog siromaštva i zbog političke situacije i svega, to je jedan razlog, a drugo, izgubili su su jednostavno osjećaj za Boga, kaže vlč. Andrija Anišić, župnik Župe sv. Roka u Subotici.
Zaoštravanje retorike Beograda prema Hrvatima, već uobičajeno u predizborno vrijeme u Srbiji, ovaj je put ipak donekle izostalo.
– Na neki način, evo možda je moj dojam da je ova kampanja ipak malo blaža prema hrvatskoj manjini u Srbiji i Hrvati u ovoj kampanji nisu targetirani kao meta koja može dobro poslužiti domaćem biračkom tijelu, ustvrdila je glavna urednica Hrvatske riječi Zlata Vasiljević.
Naznake blagog odmrzavanja odnosa središnje vlasti prema Hrvatima mnogi objašnjavaju činjenicom da je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov postavljen za ministra za ljudska i manjinska prava u Srbiji.
Karolina Bašić, predsjednica IO Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, kaže da se bilježi pozitivan pomak od izbora Žigmanova za ministra u vladi Srbije. Smatra da je to ipak nekako relaksiralo odnos prema hrvatskoj manjini.
Za razliku od srpske manjine u Hrvatskoj, koja ima zajamčeni mandat, najveći broj Hrvata u Srbiji podupire Demokratski savez Hrvata u Vojvodini koji na izbore izlazi s bošnjačkom Strankom pravde i pomirenja, na manjinskoj listi. Dio hrvatskog korpusa potporu pruža Demokratskoj zajednici Hrvata (DZH). Ona će se za glasove birača boriti zasebno, u širokoj koaliciji koja okuplja 6 stranaka i 7 nacionalnih manjina.
– Procesi integracije, procesi pomirenja, procesi razumijevanja i tolerancije, kako se i zove naša lista za mir i toleranciju, na žalost nisu popularni, ali moram reći što se tiče političkih elita. Što se tiče pak građana, oni jesu popularni, rekao je Tomislav Stantić, zamjenik predsjednika DZH.
Uspjeh hrvatske manjine u Srbiji bio bi osvajanje jednog zastupničkog mandata u Skupštini. U suprotnom ponovno bi bila potpuno isključena iz svih procesa donošenja odluka u Srbiji.
Žigmanov: Ne odustajemo od prava na zajamčeni mandat
Položaj Hrvata u Srbiji je uvijek specifičan. Nikad nije bilo lako biti Hrvat u predizborno vrijeme u Srbiji, no stanje je nešto relaksiranije, ako izuzmemo incident s protjerivanjem hrvatskog diplomata iz Beograda.
– Sada je lakše. Činjenica da sam izabran za ministra vlade Republike Srbije smanjilo je stigmu koje smo imali, a negativni narativ u javnosti i targetiranje kojemu smo bili često izloženi splasnuli su. To je nas u strukturama potaknulo da se odlučnije zalažemo za naše stvari. Ne smijemo zaboraviti da je u lipnju u u Subotici bio premijer Andrej Plenković koji je zajedno sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić otvorio Hrvatski dom Maticu. Sve su to u kratkom vremenskom razdoblju snažni iskoraci, a beneficije od toga u smislu relaksacije stanja i danas baštinimo, rekao je u razgovoru za HRT Tomislav Žigmanov.
Dodao je da su se stigmatizacija i snažne antihrvatske poruke izuzetno smanjili.
Naveo je da su prikupljali potpise u Hrtkovcima, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.
– To je mjesto ratnih zločina, gdje kuću ima ratni zločinac Vojislav Šešelj. U Srijemu su se ljudi ohrabrili da pristupaju u društvene procese, dobili su novog biskupa, Fabijana Svalinu, nekoliko novih svećenika katoličke crkve. U Subotici je ove godine duplo više učenika upisano u prve razrede na hrvatskom jeziku. Neka vrsta početka renesanse, puno onog dobra što ostvarujemo i što iniciramo, naglasio je.
Rekao je da se ne odustaje od prava za zajamčenim mandatom Hrvatima u Srbiji, na način na koji ga ima srpska manjina u Hrvatskoj.
