Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, BiH je i dalje na čekanju. Do kuda je BiH stigla na svom putu prema članstvu; što napredak te države na europskom putu znači za Hrvatsku, zapadni Balkan i Europu, pitali smo Željanu Zovko, zastupnicu u Europskom parlametnu, potpredsjednicu Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom.
– Komisija je dobila naputak da završi još jednom uvid u to što je Bosna i Hercegovina do zadnjeg trenutka napravila u uvjetima koji su pred nju predstavljeni prilikom zadnjeg izvješća koje je dato i gdje je rečeno da se mora ispuniti dovoljno dobar i prihvatljiv napredak kako bi se otvorili pregovori. Ono što je BiH dobila ovim izvješćem i sa zadnjim zasjedanjem Vijeća je osiguranje da će se pregovori otvoriti ukoliko Komisija potvrdi da su ovi zadnji zakoni i sve ono što je vijeće ministara učinilo stoje i da je čitava procedura provedena, rekla je.
Istaknula je kako smatra da se igraju apsolutno posljednje minute i do bitno do ožujka, prije nego što se dogode veliki izbor u čitavoj Europskoj uniji, otvoriti pregovore, piše HRT.
– Naš predsjednik vlade uspio je uvjeriti da se mora do ožujka apsolutno odraditi ovaj posao i da se i BiH uz Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, mora dati poticaj da ide naprijed, da se taj čitav proces nastavi, rekla je Zovko.
Istaknula je da za razliku od Ukrajine i Moldavije i svih diplomatskih službi koje su radile svoj posao na terenu, mi vidimo da Hrvatska odrađuje posao za BiH.
– Trudimo se i u Europskom parlamentu objasniti da se procedure moraju završiti, da se do ožujka moraju otvoriti pregovori, jer se može dogoditi da se dovede u pitanje opstanak svega pozitivnog što je do sada provodila Borjana Krišto kao Predsjedavajuća Vijeća ministara, rekla je Zovko.
– Poslije toga sve se mijenja. Vidimo da rastu populističke snage, rastu svi koji su skeptični prema daljnjem proširenju EU-a i ne treba se više čekati, istaknula je.
Zovko je rekla kako Ukrajina gdje se vodi rat, odupire se ruskoj agresiji, a paralelno radi reformske procese, antikorupcijske zakone, i sve ono što je bitno kako bi ispunila sve uvjete da bi se zadovoljio europski pristup.
– Bosna i Hercegovina, medijska scena, živi još u nekoj lažnoj prošlosti misleći da je jedina bitna u ovom svijetu. Ono što je shvaćeno od strane vlade premijera Plenkovića, znači od njega samog je da je ovo jedini trenutak gdje se Bosna i Hercegovina može ubaciti na taj zadnji vlak, a kasnije će se sve mijenjati, jer je bitno da iskoristi trenutak gdje je geostrateški bitno za stare članice Europske unije da se nastavi proširenje.
Istaknula je kako je BiH dugo godina bila više pod zaštitom SAD-a i njihove diplomacije koji su morali odigrati neke ključne korake.
– Da nije bilo lobiranja premijera Plenkovića oko izbornog zakona i zauzimanja američke administracije, Europska unija se ne bi zauzela da se riješi to pitanje, nego bi sjedili i čekali što će se dogoditi. Mi ne smijemo dopustiti da Bosna i Hercegovina opet postane problem, rekla je Zovko.
Naglasila je i da je Bosna i Hercegovina ključ sigurnosti zapadnog Balkana, pa i šire.
– Mislim da je bitno za građane Republike Hrvatske da moraju biti izuzetno zainteresirani, sve politike u Republici Hrvatskoj, da se pregovori otvore. Jer ono što ja vidim i od strane baltičkih zemalja, od strane Poljske, Rumunjske i svih onih koji su se do zadnjeg dana zalagali za otvaranje pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom, pokazuje koliko su svjesni sigurnosnog pitanja da te zemlje budu pod okriljem EU-a, ako već ne mogu pod NATO. Širenje EU-a oni su izuzetno ozbiljno shvatili. Kod nas je to shvatio premijer Plenković i mi smo to shvatili kao bitno sigurnosno pitanje, pored pitanja što su i Hrvati tu apsolutno čimbenik koji mora odlučivati, koji mora ostati u vlasti, ostati legitiman i uvući tu zemlju u EU, jer bez toga Republika Hrvatska se ne može sama boriti sa svim onim migrantskim valovima koje vidimo i koje ćemo očekivati u budućnosti, zaključila je Zovko.
