Hrvatska je u 2022. blago smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije, za 0,2 posto, broj ribara je smanjen za 0,8 posto, dok je vrijednost ribarstva porasla za 11,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na rast vrijednosti ribarstva utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva za 11 posto, do kojeg je došlo zbog porasta prodajnih cijena.
Po podacima DZS-a, lani je prodana 59.521 tona plave ribe, što je 93 tone manje nego 2021. godine. Vrijednost prodane plave ribe je pala za 3,3 posto, na 584,9 milijuna kuna.
Lani je prodana i 21.689 tona ostale ribe, ili 1.306 tone više, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 1,05 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 18,3 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,8 posto, na 6.510. Pritom je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov smanjen za 0,8 posto, na 2.992, dok je broj ribara u malom obalnom ribolovu pao također za 0,8 posto, na njih 3.518.
Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 3,3 posto, na 7.501.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2022. manji je u odnosu na godinu prije za oko 156 tona, odnosno za 0,2 posto, na 85.185 tona.
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 56.540 tona, a doda li se 3.270 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe iznosio 59.810 tona, ili dva posto manje nego 2021. godine.
Najveći udio ima srdela
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 39.194 tone ili 3,2 posto manje nego godinu prije.
Pad od 32,2 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 4.072 tone. Kod tune prevladava uzgoj s 3.270 tona, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 802 tone.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 22.330 tona, što je 3,9 posto više nego godinu ranije.
Tako je uzgoj lubina lani iznosio 10.034 tone, a doda li se tomu i 13 tona iz ulova, ukupne su količine 10.047 tona, što je 10,5 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi pad za 1,2 posto, na 7.691 tonu, od čega je 7.462 tone iz uzgoja.
Prošlogodišnji ulov i uzgoj školjkaša je porastao za 16,6 posto, na 1.306 tona, ulov rakova za 5,2 posto, na 1.074 tona, a ulov glavonošca za 1,4 posto, na 665 tona.
Povećana proizvodnja slatkovodne ribe
Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2022. povećana za 1,9 posto, na 4.226 tonu.
Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima pala za 3,1 posto, na 3.679 tona, dok je proizvodnja u pastrvskim ribnjacima porasla za 55,8 posto, na 547 tona.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 16,1 posto, na 80,9 milijuna kuna, a na taj su porast, kako kažu statističari, utjecale veće prodajne cijene ribe.
