Prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako se nastavlja trend usporavanja inflacije u Hrvatskoj. Godišnja stopa inflacije je tako u prosincu pala na 4,5 posto. Za usporedbu, u studenom je bila 4,7 posto. Posljednjeg mjeseca prošle godine mjesečna je stopa inflacije bila svega 0,5 posto, što je gotovo pa jednako u odnosu na ranije mjesece.
No, da su cijene u proteklom razdoblju drastično porasle pokazuju podaci Porezne uprave, koji kazuju da je prošlog mjeseca fiskalizirano oko 192 milijuna računa, što je nešto manje nego lani. No, zato je njihova vrijednost 3,2 milijarde eura, što je 13 posto više nego u prosincu 2022. godine. Podaci za cijelu 2023. godinu pokazuju da je fiskalizirano svega 1,3 posto računa više nego u 2022. godini, ali i da je njihov iznos veći za 18,6 posto.
Najviše su pritom rasle cijene hrane, u prosincu za 6,3 posto, no zato su cijene energije, koju su mnogi prozivali kao jednog od glavnih uzročnika inflacije, pala za 0,6 posto. Novopečeni ministar gospodarstva, Damir Habijan tvrdi da je zadovoljan time, iako je Hrvatska među zemljama s najvećim stopama inflacije u Europi.
“Trend pada stope inflacije pokazuje da su svi vladini paketi pomoći, koji su uglavnom bili usmjereni zaštiti standarda građana i usporavanju inflacije, dali rezultat”, rekao je Habijan.
Habijan: Trend pada stope inflacije pokazuje da su svi vladini paketi pomoći dali rezultat
Očekivani scenarij
Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ne slaže se s time. Tvrdi kako je ovakav scenarij predvidio još ljetos, dodajući da će inflacija kod nas usporavati sporije nego u eurozoni, unatoč Vladinim mjerama.
“Ovakvo kretanje inflacije je prirodno i očekivano. Ništa se novog nije dogodilo u područjima koja utječu na inflaciju. Kad je usporedimo u Europskoj montarnoj uniji i u Hrvatskoj, razlika pokazuje da Hrvatska nije bila pripremljena za uvođenje eura, jer da je bila, po realnim uvjetima mi bismo imali jednaku ili nižu inflaciju nego EMU”, rekao je Jurčić.
Hrvatska narodna banka procjenjuje kako će u ovoj godini stopa inflacije iznositi 4,7 posto. Međunarodni monetarni fond, pak, daje nešto optimističniju prognozu od 4,2 posto. Što se tiče eurozone, procjene Europske središnje banke i OECD-a kazuju kako će se inflacija kretati na 2,7, odnosno 2,9 posto, dok bi cilj o inflaciji ispod dva posto trebao biti ispunjen tek 2025. ili 2026. godine.
I dalje u vrhu
No, pomalo zabrinjava procjena Eurostata po kojoj je inflacija u prosincu porasla na 2,9 posto na razini Europe. Ponovni rast cijena zabilježen je i u Njemačkoj te Francuskoj (3,9, odnosno 4,1 posto). Eurostat za Hrvatsku procjenjuje godišnju stopu inflacije od 5,4 posto, ali i smanjenje cijena na mjesečnoj razini od 0,3 posto. Jurčić ističe kako je ovakvo povećanje moguće, upravo zbog blagdanske potrošnje. Dodaje kako je potrošnja bila razlog što inflacija kod nas nije pala tijekom ljeta.
“Inflacija stagnira jer nema novih elemenata za njeno povećanje. Ništa se nije promijenilo u zadnjih godinu dana, nego je naša struktura i brzina obrtanja gospodarstva takva da se može očekivati stagnacija. S tim, što sam, uz sve mjere Vlade, najavio da će inflacija u osmom mjesecu ići dalje zato jer su svi pružatelji usluga u turizmu to htjeli iskoristiti. Nije bilo spasa od stišavanja inflacije u kolovozu. U prosincu je tako u zapadnoj Europi porasla potražnja i optimizam što trgovci žele iskoristiti, tako da je to element za pola posto podigao inflaciju”, objasnio je Jurčić, prenosi Dnevno.
S druge strane, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvišim stopama inflacije u Eurozoni. Veću inflaciju od nas imaju samo Slovačka i Austrija. Ekonomist ističe kako je na visoku inflaciju u nas utjecala ponajviše hrana.
“Hrana puno više kod nas sudjeluje u potrošnji nego u razvijenoj Europi što je jedan faktor, a drugi je taj što mi 50 posto hrane uvozimo i time ne možemo inflaciju direktno ili indirektno kontrolirati. To je u Hrvatskoj kao jednoj od najmanje razvijenih zemalja, u kojoj cijene hrane puno više sudjeluju u potrošnji, izvan kontrole. Ako dođe u tom sektoru do nekih promjena, onda možemo očekivati da inflacija neće stati, nego da će se povećavati dalje. Zasad nema nikakvih naznaka da će to biti, ali isto tako neće se ni smanjivati kao u EU”, objasnio je Jurčić.
Različiti utjecaji
Objasnio je, stoga, da je primjenjivati europsku antiinflacijsku politiku, s povećavanjem kamatnih stopa i drugim mjerama, u našim ekonomskim uvjetima sasvim pogrešno. Tvrdi i da inflacija od 10 posto nije toliki problem u zemljama gdje je bruto domaći proizvod 40 ili 50 tisuća eura po glavi stanovnika, za razliku od Hrvatske, gdje je on niži.
“S 15.000 eura po glavi stanovnika mi smo na granici siromaštva i moramo spašavati ljude od gladi”, upozorio je ekonomist.
Iako je prošle zime, zbog naglog rasta cijena, savjetovao građanima da kuhaju sarmu, smrzavaju velike količine mesa i pođonjuju cipele, Jurčić sad ipak postupa opreznije. Svjestan je da rast cijena, naročito osnovnih namirnica, ne utječe na svakoga jednako.
“Ako nemate dovoljno novca u novčaniku da kupite ono što vam treba, onda odustanete od nekih stvari. Nema nekih pametnih prijedloga, to su životne situacije. Kod ljudi koji imaju prosječnu plaću i odraslu djecu, ali nemaju kredite je jedna situacija, a čim školuju dvoje djece i imaju stambeni kredit, to je već druga situacija”, zaključio je Ljubo Jurčić.
