Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je da se nacrt prijedloga zakona o jeziku odnosi na javnu upotrebu jezika, a ne na njegovo normiranje za pisce i umjetnički izričaj.
“Cilj nam je uvesti reda u javnoj upotrebi jezika jer Hrvatska je deset godina članica Europske unije u kojoj je hrvatski jezik priznat kao službeni, a većina drugih članica ima takav zakon”, rekla je ministrica Koržinek u diskusiji posvećenoj nacrtu prijedloga zakona o jeziku na Mediteranskom festivalu knjige, koji je danas otvoren u Splitu.
Naglasila je da zakon, koji će uskoro ići u prvo saborsko čitanje, neće ništa propisivati niti su predviđene bilo kakve kazne. Javna rasprava je završena i sada se analiziraju brojni prijedlozi, dodala je. Podsjetila je da je u javnoj raspravi većina podržala takav zakon, ali bilo je i kritičara koji su ga smatrali nepotrebnim.
Koržinek: Moramo njegovati svoj jezik
“Tim zakonom želimo kao država afirmirati hrvatski jezik u javnoj upotrebi u komunikaciji javnih (državnih) tijela, u dokumentima, odlukama, propisima…”, rekla je, a kritičarima poručila da trebaju detaljnije pročitati tekst nacrta prijedloga zakona jer su u njemu mnoge stvari koje i kritičari spominju. “Moramo njegovati svoj jezik”, kazala je. Također je istaknula da je uloga novinara u njegovanju hrvatskog jezika u javnoj upotrebi velika.
Na upit zašto Europska unija u predloženom tekstu tog zakona spominje da će se prilikom podnošenja prijedloga/dokumenta koristiti hrvatski jezik budući da je ta praksa i sada na djelu, ministrica je odgovorila da se na taj način želi naglasiti afirmacija hrvatskog jezika.
Na primjedbu da u 14-članom vijeću, utemeljenom u povodu ovog zakona, nema predstavnika pisaca i novinara, ministrica je kazala da će razmotriti uključivanje i predstavnika pisaca u to tijelo.
