Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek očitovala se o niskoj razini kulture čitanja u Hrvatskoj.
“Ministarstvo je u strategiji poticanja čitanja napravilo analizu gdje je uočeno kako se knjiga natječe s audio vizualnim sadržajima koji su na neki način atraktivniji i trebaju manje koncentracije. Činjenica je da oni koji čitaju, vjerno čitaju, ali polovica stanovnika Hrvatske ne čita”, istaknula je ministrica u u središnjem Dnevniku HRT-a.
Ušli smo u drugu polovicu “Godine čitanja” – manifestacije kojoj je u Hrvatskoj posvećena cijela 2021. Resorno ministarstvo, želeći napraviti korak naprijed u promicanju knjige, ali i podrške knjižarskoj djelatnosti, prvi je put raspisalo javni poziv za dodjelu nagrada najboljim knjižarama i antikvarijatima te pozvalo njihove posjetitelje da glasaju za svoje favorite. Cijeli projekt prati i niz promotivnih spotova u kojima sudjeluju poznate osobe.
Ministrica je naglasila kako je cilj projekta skrenuti pozornost na to koliko je čitanje važno posebno za mlade i zbog razvoja kognitivnih sposobnosti, ali i emotivnih te je upravo stoga slogan akcije „Želiš znati? Želiš osjećati? Čitaj!”.
Obuljen Koržinek smatra kako nakladnici imaju budućnost, a to pokazuju i uzlazni trendovi.
“2017. dogodio se slom najvećeg knjižarskog lanca i to je prijetilo urušavanju cjelovitog sektora izdavaštva i knjižarstva. Brzo smo reagirali i dali posebne potpore te sve ovo vrijeme ulažemo u taj sektor”, rekla je i dodala kako treba ljude poticati da više čitaju i kupuju knjige.
Istaknula je kako je Vlada od početka pandemije izdvojila 500 milijuna kuna te ih uložila u kulturni i kreativni sektor.
“Za razliku od ostalih zemalja EU u Hrvatskoj su kazališta, kina i muzeji bili otvoreni, ali uvjeti su bili takvi da to nije bilo održivo. Zadnja runda potpore ide prema organizatorima kulturnih događanja”, rekla je ministrica i dodala kako su osigurana i sredstva za brze covid testove za one koji su ranije prodali ulaznice po nekim drugim pravilima.
Kazala je kako će Vlada i dalje sufinancirati kulturni sektor kako bi preživio ovu krizu.
Ministrica je naglasila kako je Europska komisija formirala radnu skupinu koja će se baviti fenomenom slapp tužbi.
“U Hrvatskoj smo okupili sve dionike i novinare i nakladnike, suce, odvjetnike. Od 9. mjeseca pokrećemo, u okviru pravosudne akademije niz radionica”, govori ministrica i dodaje kako je s jedne strane zakonsko definiranje pojedinih prekršaja, a drugo je sudska praksa.
Na pitanje kakvog kandidata za ravnatelja HRT-a očekuje, ministrica je rekla kako treba biti netko tko je sposoban i tko je spreman nastaviti razvijati HRT i prilagođavati ga potrebama medijskog tržišta vodeći računa o ulozi javnog radio televizijskog servisa, koja je drugačija od uloge komercijalnih medija.
