U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici danas su se okupili arhitekti i konzervatori na poziv Ministarstva kulture, Udruženja hrvatskih arhitekata i njihove komore. Naime, 15. studenog otvoreno je javno savjetovanje – o nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Trebao bi biti jasniji i suvremeniji i u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u više od 20 godina mijenjan je 17 puta. Vrijeme je za novi Zakon, koji donosi sveobuhvatnu reformu – od načina zaštite, upravljanja kulturnom baštinom do njezina definiranja.
– Mi ćemo sada precizirati kriterije za vrednovanje kulturnih dobara, koji će se sada razraditi u posebnom Pravilniku, dakle, bit će jasniji postupak odlučivanja o tome što će se upisati u Registar kulturnih dobara. Bit će definirane i posebne mjere za svaku vrstu kulturnih dobara jer zakon obuhvaća i graditeljsku, pokretnu i arheološku baštinu, i nematerijalnu, istaknuo je Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Ovakav bi zakonski okvir trebao olakšati izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara, a administraciju učiniti suvremenom i bržom – i za građane i za stručnjake.
– U Hrvatskoj je 13% zgrada u kulturno povijesnim cjelinama i jako je važno da precizno definiramo i postupanja konzervatora, smatra Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
Uz usklađivanje s europskim propisima i međunarodnim poveljama, zakonodavni okvir prati krizne situacije. Precizirani su: zaštita arheološke baštine i njezino financiranje – npr. arheoloških istraživanja sredstvima iz državnog proračuna u slučaju izgradnje obiteljskih kuća, što nije predviđeno postojećim Zakonom.
– Nije došao prevelik broj primjedbi, pritužbi. Znamo da se to zna dogoditi u posljednjim danima. Uglavnom su to neki prijedlozi za poboljšanja. Tome i ova rasprava služi, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čeka se i rasprava o organizaciji mreže konzervatorskih odjela, kao i prijedlozi putem e-savjetovanja. Stručnjaci iz kontinentalne Hrvatske okupit će se zbog iste teme, već 8. prosinca u prostorima Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.
