Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je privukao međunarodnu pozornost svojim kritikama EU-a i NATO-a, pojavio se kao značajna snaga na općim izborima u zemlji u srijedu i sada je spreman igrati ključnu ulogu u oblikovanju sljedeće vlade, piše ugledni europski portal Politico.
Milanovićev nagli skok popularnosti potaknut je njegovim provokativnim izjavama, poput nazivanjem ukrajinskog ratnog pokliča ‘Slava Ukrajini’ fašističkim i odbacivanja utjecaja EU-a na hrvatsku politiku.
Prema preliminarnim rezultatima od srijede navečer, njegova bivša stranka zaostaje, ali čini se da je postigla dovoljno dobar rezultat – na drugom mjestu – da ima dosljedan glas u preoblikovanju političkog smjera Zagreba. “Bio je lijevo-liberalni političar, a sada se sve više približio balkanskom Trumpovom liku, do te mjere da je najavio da će osporiti istinitost izbornih rezultata ako njegova stranka ne pobijedi na izborima”, rekao je Žarko Puhovski, politički analitičar i intelektualac.
Milanovićev skepticizam prema EU-u, SAD-u i NATO-u neobičan je za Hrvatsku u kojoj je nepokolebljiva potpora zapadnim savezima norma svih strana. Tijekom protekle dvije godine rata u Ukrajini, Zagreb je u Bruxellesu također viđen kao pouzdana mainstream podrška Kijevu, ali taj stav sada može ovisiti o tome koliki utjecaj Milanović i njegova stranka mogu imati.
Rasplet kampanje nakon dvije godine svađe Milanovića i Plenkovića
Kako piše europski portal, čini se da je Milanovićeva retorika imala odjeka u javnosti koja je iskazala rekordnu potporu Socijaldemokratskoj partiji (SDP) koja godinama nije uspijevala animirati birače te se uglavnom svela na ulogu druge violine Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). Čak je i odaziv dosegao povijesne maksimume, s više od 50 posto od preko 3,7 milijuna birača s pravom glasa u zemlji koji su glasali do 16.30 sati.
Kampanja se rasplela nakon dvije godine intenzivnih verbalnih prepucavanja između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića iz HDZ-a. Kako su se približavale ankete, fokus se pomaknuo s političkih platformi i usmjerio na osobna neprijateljstva.
Uspoređuju ga sa slovačkim scenarijem zbog odnosa prema Ukrajini
Milanovićeva transformacija iz relativno konvencionalnog političara u medijski spektakl uključivala je i grubo vrijeđanje političkih protivnika, čak i nazivanje Plenkovića “jazavcem koji bljuje vatru” kojim se upravlja na daljinu iz Bruxellesa. Ankete javnog mnijenja navode ga kao najpopularnijeg političara u zemlji koja očajnički traži smetnje usred nekoliko godina krize, uključujući potrese, ekonomske posljedice invazije na Ukrajinu i pad izazvan pandemijom koji se pokazao kao poseban izazov za naciju ovisnu o turizmu .
“Ove izbore obilježile su neviđene podjele među biračkim tijelom, a nikad manje političkih sadržaja i više borbe između glavnih kandidata na izborima”, rekao je Puhovski.
Lokalni mediji uspoređuju nagli porast Milanovićeve popularnosti i njegov mogući povratak na mjesto premijera sa “slovačkim scenarijem”, povlačeći paralele s nedavnim reizborom Roberta Fica u Bratislavi. Neki tvrde da obojica zastupaju proruske stavove i protive se jedinstvenoj politici bloka prema Ukrajini. Milanović je bio premijer od 2011. do 2016. godine.
Milanovićevi ‘nestašluci’
Plenkoviću se, nasuprot tome, aplaudiralo zbog njegove sposobnosti da usmjeri HDZ — stranku koja je desetljećima dominirala politikom u zemlji — od njezinih dominantnih nacionalističkih, pa čak i krajnje desničarskih govora, prema pristupu koji je više pro-EU i centristički, barem kada dolazi do ključne politike. Glasači su možda priklonili SDP-u zbog optužbi za raširenu korupciju unutar HDZ-ove vlade. Uz nevjerojatnih 30 ministara koji su podnijeli ostavke zbog korupcije tijekom svog mandata, biračko tijelo je vjerojatno tražilo čist raskid s okaljanim nasljeđem prethodne administracije.
Milanovićevi nestašluci doveli su i do manje ustavne krize koja je nastala nakon raspisivanja izbora u ožujku kada je pod zastavom SDP-a objavio svoju kandidaturu za premijera, odbijajući odstupiti s mjesta predsjednika. Najviši sud u zemlji zabranio je Milanoviću da se službeno kandidira ili da bude uvršten na glasački listić ako odbije podnijeti ostavku. No, uspio je poslužiti kao neslužbeni kandidat SDP-a, bacivši sjenu na kampanju.
“Povrijeđena su temeljna načela ustava prema kojima je šef države striktno nestranački”, objasnio je Puhovski, istaknuvši da je uloga predsjednika održavati ravnotežu između državnih institucija, a ne iskoristiti svoj položaj kako bi obnašao najvišu dužnost u državu, kao što je učinio Milanović.
Što će sada biti sa Zoranom Milanovićem? Navodno ima opak tajni plan
