Zgrade u Hrvatskoj su na prekretnici. S jedne strane gura se energetska obnova i smanjenje potrošnje, a s druge je nova regulativa. Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je dugoočekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
U emisiji ZGRADOnačelnik, na PoslovniFM-u gostovala je Dolores Sorić, direktorica upraviteljske tvrtke Labin stan, član Udruge Upravitelj. Inače, Sorić će sudjelovati na panel raspravi na drugoj konferenciji CO2 do 55 – zeleni plan za Hrvatsku!
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
U brojnim razgovorima s upraviteljima iz cijele Hrvatske, uvijek se spomene Labin stan kada je riječ o energetskoj obnovi zgrada, da radite „čuda“. Na što misle?
Hvala svima koji su nas pohvalili i to vam rekli, mi nismo radili čuda, samo smo radili svoj posao. Činjenica je da smo u jednom razdoblju bili izuzetno aktivni u projektima energetske obnove i da smo zajedno sa suvlasnicima odradili izuzetno velik i kvalitetan posao za grad Labin, a pogotovo za suvlasnike višestambenih zgrada. Ključ uspjeha su uvijek suvlasnici.
Možda smo imali sreću, imali smo predstavnike suvlasnika i suvlasnike koji su jako rano shvatili da su zgrade njihove i da su oni dužni obnavljati sami zgrade. S obnovama fasada krenuli smo već 2007. godine, tada to nisu bile energetske obnove, to je bila klasična obnova fasada. No, to je nekako je utrlo put svemu što se kasnije događalo u Labinu, na obnovi ne samo fasada, nego i krovova te ostalih zajedničkih elemenata zgrada.
Ključ uspjeha su uvijek suvlasnici. Imali smo plodno tlo, a mi smo bili upravitelj koji je jednostavno slijedio te suvlasnike. Kasnije, kada se pojavila mogućnost sufinanciranja, moj motiv je bio da nekako dokažem suvlasnicima da nismo ono za što su nas oni uvijek smatrali. Znate što suvlasnici misle o upraviteljima, misle da smo namet, nepotrebni, da oni mogu sami. Htjela samo dokazati da mi možemo biti korisni.
Pridružite nam se na konferenciji koju zajednički organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus Media
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
u četvrtak, 21. ožujka 2024. (od 10:00 sati) u hotelu Westin u Zagrebu
Konferencija je besplatna, uz OBVEZNU prijavu!
Stiže nam uskoro novi javni poziv za energetsku obnovu zgrada. Posljednji javni poziv trajao je, zapravo, 1,14 sekundi. Treba li „okrenuti“ modele sufinanciranja?
Na tom zadnjem javnom pozivu zaista nismo ništa „ulovili“. Aplicirali smo 22 zgrade, ali u tu sekundu i 14 stotinki nismo uspjeli. Velika je šteta da se javni pozivi nakon 2016. godine nisu kontinuirano nastavili objavljivati. Tu najveći problem, oni bi se trebali kontinuirano događati svake godine i onda na svaki javni poziv ne bi bila tolika navala.
S obzirom na to da je izuzetno puno zgrada obnovljeno u Labinu, i ta dobra priča, dobra i pozitivna iskustva te benefiti koje ta obnova nosi, prenosila se iz zgrade u zgradu i trenutno imamo pripremljeno još otprilike 50 do 60 zgrada koje čekaju energetsku obnovu. A upravo zbog javnih poziva, suvlasnici više nisu voljni sami krenuti u obnovu i sve sami financirati jer oni žele isto tako dobiti dio tog kolača. Kao da smo ih razmazili. Zato ti pozivi moraju biti kontinuirani i najbrži prst nije najbolji način prijave.
Sami ste rekli, vaše zgrade nisu prošle na zadnjem pozivu, a stotine to nije uspjelo na razini Hrvatske. Stoga se otvorilo logično pitanje kako objasniti suvlasnicima da nisu prošli na tom javnom pozivu, a uložili su desetke tisuća tadašnjih kuna u dokumentaciju. Taj ne prolazak je mnoge i demotivirao za neki budući javni poziv.
Slažem se. Kada se pripremao taj javni poziv, bilo je pripremljeno oko 50, 60 projekata. Tada smo razgovarali sa suvlasnicima svih tih zgradama i njihovim predstavnicima. Na neki način smo ih i mi demotivirali za prijavu na javni poziv jer smo znali da ne možemo prijaviti 60 zgrada i da neće proći. Samo oni koji su bili izuzetno zainteresirani i koji su shvatili rizik, njih smo prijavljivali.
Vrlo je teško danas objasniti ljudima zašto oni ne mogu više obnoviti zgradu sufinanciranjem. Pogotovo je to teško u Labinu. Potrebno je izuzetno puno edukacije, puno pričanja s ljudima jer ponekad ljudi misle da mi dijelimo novac. Imala sam takvu situaciju, dobivala sam mailove s pitanjem zašto mi više ne obnavljamo zgrade s sufinanciranjem? Treba pojasniti tko raspisuje natječaj, tko daje novac, a da smo mi samo karika između njih i javnih poziva.
Stručnjaci upozorili Hrvate zbog otpada: ‘Hrvatska kasni…Doći će do velikog problema’
Kako, općenito govoreći, suvlasnike zgrada potaknuti, da ne kažem nagovoriti, na kvalitetnije održavanje, energetsku obnovu, bilo koji oblik investicije? Pogotovo ako imamo na umu da mnoge zgrade u RH i dalje imaju iznimno nisku pričuvu, pa čak i onih famoznih 1,52 kune.
Na visinu minimalne pričuve trebalo je puno ranije reagirati jer potaknuti stanare da se poveća pričuva, to je nemoguća misija. Pričuva se digne ili se investicija pokrene tek kada im dođe voda do grla ili ako se događaju javni pozivi gdje možda shvate da će imati nekakve koristi od toga.
Kada se te davne 2014. godine objavio prvi javni poziv, nismo trebali nagovarati suvlasnike da idu u obnovu zgrade. Imali smo kritičnu masu stanara ili zgrada koje su htjeli obnoviti svoju zgradu. Njih je tada trebalo nagovoriti da zajedno skupimo svu
Imali smo sreće, prijavili smo sedam zgrada, svih sedam je dobilo sufinanciranje i to nagovaranje se isplatilo. To to utrlo put kasnijoj obnovi. Danas se zgrada obnavlja samo kada je nužno. Nakon svih ovih javnih poziva, energetski smo obnovili samo jednu zgradu, zapravo jedan ulaz. To smo odradili jednako kao da smo radili energetsku obnovu po naputku i kriterijima javnog poziva. No u tom slučaju je voda došla do grla, krov je propuštao, a fasada je bila toliko dotrajala da su pojedini stanovi imali problema jer im je ulazila voda u stanove.
Dakle, imali smo dva problema – i krov i fasadu. A oni stanari koji su imali problem s krovom nisu htjeli potpisati za obnovu fasadu, a oni stanari koji su imali problem s fasadom, nisu htjeli potpisati za obnovu krova. Na kraju smo odradili projekt obnove i krova i fasade i obnovili jednu zgradu. Ali tu je izuzetno velika pričuve po metru kvadratnom, na razini 1,2 eura (10 kuna)
To je izuzetno veliki trošak kada se to dogodi odjednom. Ta je zgrada s razinom pričuve od 1,53 kune u jako kratkom roku, praktički odjednom, došli na 10,00 kuna po kvadratu.
