Teme poput COVID-a-19, klime, rata u Ukrajini i izbora najpodložnije su dezinformacijama, upozorava stručnjakinja za digitalno istraživanje Estelle Péard iz francuske novinske agencije AFP koja je nedavno u Zagrebu novinare podučavala alatima za zaustavljanje lažnih vijesti.
Za Adria Digital Media Observatory (ADMO) hub u Zagrebu AFP je održao trening za novinare s kojima su podijelili znanje o dezinformacijama i tehnikama koje koriste u borbi protiv njih. Takve obuke AFP provodi u više europskih zemalja, a imaju i platformu s besplatnim online tečajevima o digitalnom istraživanju.
– AFP već nekoliko godina piše o dezinformacijama koje se šire u Hrvatskoj, postoji i fact-checker sa sjedištem u Zagrebu. Agencija je, s drugim partnerima, također dio hrvatsko-slovenskog čvorišta za borbu protiv dezinformacija pod nazivom ADMO, rekla je u razgovoru za Hinu AFP-ova koordinatorica za digitalno istraživanje u Europi Estelle Péard.
Prošle godine AFP proveo 7840 provjera činjenica
Digitalnim istragama francuska novinska agencija bavi se od 2017. kada je počela sa samo jednim novinarom u Parizu.
– Sada imamo tim od oko 140 ljudi širom svijeta koji rade u više od 30 ureda i na 26 jezika. U 2022. AFP-ov odjel za digitalna istraživanja proveo je 7840 provjera činjenica diljem svijeta, kaže Péard.
Obuka započinje objašnjenjem što su dezinformacije i digitalna istraga te upoznavanjem s alatima koje koriste provjerivači činjenica u svom radu, poput obrnutog pretraživanja za pronalaženje porijekla slike ili videozapisa koji se dijeli na mreži ili geolokacija scena viđenih zajedno s obmanjujućim tvrdnjama.
Polaznike su savjetovali i kako ostati siguran na internetu, zaštititi se od neželjenih sadržaja te poboljšati pretragu na internetu i društvenim mrežama. Péard kaže da se narativi i tehnologije stalno razvijaju te baš zato alati trebaju biti prilagođeni za istraživanje na internetu.
– To činimo prateći promjene na različitim društvenim medijima, na primjer nedavno s X-om, prije poznatim kao Twitter. Ponekad alat više nije koristan, ali se pojavi drugi, dodaje Péard.
Kao izvrstan alat navela je obrnuto pretraživanje fotografija.
– Svatko to može učiniti učitavanjem slike ili videozapisa na tražilice kao što su Google, Yandex ili Baidu. Dodatak za provjeru Invid-WeVerify, koji je zajednički razvio AFP, također je vrlo jednostavan i učinkovit način za provjeru dijeli li se slika na mreži zajedno s lažnom ili obmanjujućom tvrdnjom, objasnila je.
Opasnost od lažnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom
Kaže i da AFP na lažne informacije najčešće nailazi u temama o zdravlju, klimatskim promjenama, ratu u Ukrajini ili izborima te posebno o covidu-19.
– Od početka pandemije COVID-a-19 vidjeli smo brojne online račune koji su promicali lažne lijekove i potvrdili mnoge lažne tvrdnje o covidu i cjepivima protiv te bolesti.
Važno je ne dopustiti dezinformatorima da šire neistine i ugrožavaju živote i zdravlje ljudi, ističe Péard.
Dodaje i da je nedavno njihov hrvatski blog objavio priču u kojoj se objašnjava da američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) nije promijenila svoje stajalište te da i dalje ne savjetuje ivermektin za liječenje COVID-a-19.
Najvažnije je pomoći korisnicima interneta da saznaju točne činjenice o ovim važnim temama, zaključuje Péard, koja kao veliki budući izazov za sve koji se bave provjeravanjem činjenica vidi sadržaj s važnim ili obmanjujućim tvrdnjama generiran umjetnom inteligencijom
