Inflacija umnogome utječe na život građana i poduzetnika, ali i na ponašanje središnjih banaka, odnosno podizanje kamatnih stopa. Velika Britanija već je povećala ključnu kamatnu stopu na 0,5 posto, a SAD je to najavio za ožujak. No nama najvažnija Europska središnja banka ne žuri se i do daljnjega svoju kamatu ostavlja na nuli. Stoga se u Hrvatskoj zasad neće posljedično povećavati kamatne stope za građane i poduzetnike, prenosi HRT.
Čelnica Europske središnje banke neće zasad podizati kamatne stope. Čekat će nove podatke u ožujku o rastu gospodarstva, plaćama i inflaciji.
– Nikad ne dajem obećanja dok nemam sve preduvjete, a u ovom je trenutku još važnije biti iznimno oprezan, kazala je Christine Legarde, predsjednica Europske središnje banke.
HNB će čekati poteze Europske središnje banke jer prostora za samostalno djelovanje nema previše.
– Dok Europska središnja banka ima ovako niske kamatne stope, uključujući i negativnu depozitnu kamatnu stopu, prostor za Hrvatsku narodnu banku da diže kamatne stope je sužen, zato jer se banke mogu praktički preko svojih banaka majki direktno refinancirati kod Europske središnje banke, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Na tržištu obveznica financiranje je već malo skuplje. Hrvatska je, kaže ministar financija, nedavno izdala obveznicu po cijeni od oko 1,4%.
– Da smo je danas izdavali ona bi bila negdje oko 1,7% otprilike čak, što znači da efekt ovih svih zbivanja, geopolitike, geostrategije, inflacije, opskrbnih lanaca, COVID-a itd. ima uzročno posljedične veze na kretanje prinosa, odnosno kamatnih stopa, istaknuo je Zdravko Marić, ministar financija.
Europska središnja banka oprezna je jer bi podizanjem kamatnih stopa mogla ugroziti zasad još krhak oporavak gospodarstva. S druge, pak, strane, budu li zbog skoka cijena rasle i plaće, dodatno bi se povećala i produljila inflacija te bi se tada morale dizati kamatne stope.
– U osnovnom scenariju Europska središnja banka mogla bi u par malih koraka dignuti kamatne stope otprilike sljedeće godine, a ukoliko taj rast bude ograničenog dometa, pitanje je da li se on može u značajnoj mjeri preliti na Hrvatsku, napominje Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia osiguranja.
Manje je vjerojatan scenarij, kaže Stojić, da Europska središnja banka kamatne stope podigne već na jesen, u dva manja koraka. To, zbog tržišne utakmice, također ne bi trebalo utjecati na zaduženost građana i poduzetnika.
