Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica za infrastrukturu Republike Slovenije Alenka Bratušek potpisali su sporazum o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenice između naselja Obrež i Božakovo na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici.
– Riječ je o mostu koji se s naše strane nalazi u Karlovačkoj županiji, frekventan je i važan, pa smo sporazumom zadužili tvrtke da pripreme projektnu dokumentaciju i izgradnju mosta, rekao je Oleg Butković.
Butković je sudjelovao na hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu Javna ulaganja u graditeljstvu 2023., koji se u organizaciji Jutarnjeg lista i Dela održava u Opatiji, a na kojem se raspravljalo o velikim infrastrukturnim projektima te o problemima u vezi s izvođenjem građevinskih radova, među kojima je eskalacija cijena najveći izazov.
– U Hrvatskoj smo pokrenuli veliki investicijski ciklus, a na nekim projektima radove izvode i uspješne slovenske tvrtke, naglasio je Butković i dodao da će se razgovarati i o drugim temama koje treba zajednički rješavati. Pritom je rekao da treba dogovoriti još neke tehničke stvari kada je riječ o spojnim točkama nekih cesta u unutrašnjosti jer je interes obiju država, da se, uz postojeće prometnice, prijelaze i mostove koji se obnavljaju, grade i druge lokalne ceste i odrede spojne točke.
Na novinarsko pitanje što nedostaje u suradnji, ponajprije u cestovnom povezivanju sa Slovenijom, Butković je rekao da se završava Istarski ipsilon, da će za nekoliko mjeseci biti probijena druga cijev tunela Učka, pri čemu više od 40 posto turističkog prometa u Hrvatsku dolazi tom dionicom.
– Obnovili smo most preko Dragonje preko kojega ide puno prometa, a voljeli bismo da se ubrza i izgradi dionica koji spaja Rupu s Postojnom, što je na Sloveniji. Postoji dobra volja, vjerujem da će oni to realizirati, to je bitno i njima i nama, rekao je.
Izlazak iz radne skupine nije dobar potez
Na pitanje o izlasku nezadovoljnih domaćih cestovnih prijevoznika iz radne skupine za izmjenu zakona o prijevozu u cestovnom prometu, Butković je odgovorio da smatra kako izlazak iz radne skupine nakon što je ona završila s radom nema velikoga smisla. Radna skupina osnovana je s ciljem poboljšanja zakona, kabotaža je jedno od pitanja koje se treba urediti, a nismo zauzeli konačan stav, rekao je.
Podsjetimo, autobusni prijevoznici iz Udruge hrvatskih autobusnih javno-linijskih prijevoznika (UHAJLP) objavili su 23. ožujka da napuštaju radnu skupinu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izradu novog zakona o prijevozu u cestovnom prometu, nezadovoljni novom definicijom kabotaže u međunarodnom prijevozu, koja dugoročno dovodi u pitanje opstojnost niza njihovih linija.
Ministarstvo je najavilo u 2023. donošenje izmjena tog zakona.
Butković je naglasio da je međunarodni prijevoz usklađen s europskim direktivama i da se tu ne radi ništa nezakonito, dodavši da je ministarstvo bilo izdalo dozvole za obavljanje kabotaže, da su potom bile pokrenute tužbe te je utvrđeno da je ministarstvo postupilo ispravno. Ovo je strah određenih prijevoznika koji imaju monopol, rekao je Butković.
Ocijenio je da to tržište u Hrvatskoj nije previše liberalizirano te da se postojeća prava konstantno štite kroz naše zakone. Do koje ćemo mjere ići u liberalizaciju još nije donijeta politička odluka, tako da ovo nije ugrožavanje hrvatskih prijevoznika, radi se o liberalizaciji, naglasio je i dodao da je cilj, kao i kod liberalizacije autotaksi tržišta, da ljudi plaćaju što manju cijenu usluge i imaju siguran prijevoz.
Podsjetio je pritom na mjere subvencioniranja goriva za prijevoznike koji se bave prijevozom putnika i druge mjere. Ne radi se o pogodovanju, oni koji su izašli iz radne skupine, nisu napravili dobar potez, rekao je Butković i naglasio da se traže najbolja rješenja.
Govoreći o dokapitalizaciji HEP-a, Butković je podsjetio da su ograničene cijene električne energije, plina i toplinske energije za građane i poduzetništvo. U tom smislu je najveći teret podnio HEP, a važno nam je da je stabilan, rekao je i najavio da će odluka o dokapitalizaciji HEP-a ići na Vladu te da je riječ o dokapitalizaciji do maksimalno 900 milijuna eura, od čega je 400 milijuna eura zajam dioničara, a ostalih do 500 milijuna eura će država isplatiti HEP-u, dokapitalizirat će ga i time stabilizirati.
Butković je rekao da se paralelno vode razgovori s Europskom komisijom po pitanju državnih potpora te da je i s tim u vezi sve čisto. Naglasio je da nema govora o tome da bi HEP bio privatiziran.
Na pitanje o zahtjevu sindikata Petrokemije koji traže sastanak s Vladom, Butković je rekao da se Petrokemija rješava paralelno, a turski investitor je dao odgovore na pitanja koja je postavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
To su konkretni odgovori, zadovoljavajući, a postoje određene stvari, kada je riječ o obvezama države, koje još treba usuglasiti s turskim investitorom i to se rješava, rekao je Butković i dodao da od razgovora nitko ne bježi.
