Hrvatska je i u četvrtom tromjesečju 2023. godine bila među zemljama EU-a s najvećim rastom troškova rada po satu, uz bok Rumunjskoj i Mađarskoj, pokazalo je izvješće Eurostata.
U eurozoni je nominalni trošak rada po satu u razdoblju od listopada do prosinca bio viši za 3,4 posto nego u istom razdoblju 2022. godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U trećem tromjesečju bio je porastao za 5,2 posto, pokazuju revidirani podaci.
Na razini 27-članog EU-a uvećan je u četvrtom tromjesečju za 4,0 posto, nakon revidiranog, 5,6-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.
Trošak plaća u eurozoni uvećan je na kraju prošle godine za 3,1 posto, a trošak doprinosa za 4,2 posto.
U EU je trošak plaća porastao za 3,8 posto, a trošak doprinosa za 4,6 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.
I industrija i građevinski i uslužni sektor u eurozoni bilježili su rast troškova rada nešto veći od četiri posto, a u EU eurozoni stope rasta bliže su pet posto.
Hrvatska pri vrhu
Među zemljama EU-a najviše su u četvrtom tromjesečju porasli troškovi plaća i doprinosa u Rumunjskoj, za 16,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, stoji u priopćenju Eurostata.
Slijede Mađarska s rastom troškova za 16,3 posto i Hrvatska gdje su ukupni troškovi rada po satu u razdoblju od listopada do prosinca bili veći za 16 posto nego u istom razdoblju 2022. U trećem tromjesečju bili su porasli za 16,2 posto.
Troškovi plaća bili su u Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca viši za 16,0 posto nego na kraju 2022., a troškovi doprinosa za 15,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Dvoznamenkasti rast ukupnih troškova rada bilježile su na kraju 2023. i Poljska, Slovenija, Bugarska, Litva, Latvija i Estonija, u rasponu od 13,1 do 10,9 posto.
Najslabije su pak porasli u Danskoj, Njemačkoj, na Malti i u Francuskoj, od 2,2 do 2,8 posto.
Neznatno niže troškove nego na kraju 2022. bilježila je samo Italija, za 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
U Hrvatskoj industrijska proizvodnja u siječnju pala drugi mjesec zaredom
