Geopolitičkom analitičaru Denisu Avdagiću smo postavili nekoliko pitanja povodom posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj. Avdagić smatra međusobne posjete ovakve prirode prilikom za Hrvatsku da bude “direktno u fokusu” što je teško ostvariti na drugim samitima…
Kaže i da možemo očekivati “novu knjigu” po pitanju odnosa Francuske i Hrvatske, a Izborni zakon u BiH je, po njegovom mišljenju, velik prioritet cijelog zapada gdje bi Macron mogao postati novi hrvatski saveznik.
Pogledajte u nastavku što je rekao za Otvoreno ovaj geopolitički analitičar.
Kako komentirate posjet francuskog predsjednika?
– Takvi bilateralni susreti su važni jer omogućavaju ozbiljnije razgovore u tete-a-tete formatu ili u četiri oka. Treba reći kako se zbog članstva Hrvatske u EU i NATO-u čelnici često susreću na sastancima Europskog vijeća ili summita, sastanaka na vrhu, međutim, Hrvatska tu nije u direktnom fokusu, pa su međusobne posjete ipak prilika da se uđe u dublje razgovore. Svakako se radi o jednom od najznačajnijih državničkih posjeta Hrvatskoj od samostalnosti, a s obzirom na to da je u pozadini i kupnja francuskih borbenih zrakoplova radi se i o strateškom, obrambenom ali i tehnološkom povezivanju dvije zemlje. Ovo zadnje se zapostavlja ali doista se radi o tehnologijskom iskoraku zemlje jer francuski Rafale nije samo zrakoplov nego i tehnološko dostignuće, za čije održavanje trebate ne samo mehaničare nego i mnoštvo inženjera…
Koliko će kupovina ratnih zrakoplova pojačati partnerstvo ovih dviju zemalja?
Mislim da je svima jasno kako se tu radi o velikom skoku u odnosima, koji su imali već i ranije svoje uzlazne faze, no, ovo je ipak jedna nova razina odnosa, koja se jasno očituje već s ovim posjetom. U mjesecima pred nama i godinama tek će se, uvjeren sam, vidjeti kako se počinje pisati nova knjiga bilateralnih odnosa. Mislim da će svi primjećivati veću prisutnost Francuske u Hrvatskoj, na svim razinama, od kulture, preko biznisa do politike. Tako da, ne samo da se jača partnerstvo, ono se zapravo tek uspostavlja na novoj razini, neusporedivoj sa suradnjom unutar multilateralnih organizacija, i neusporedivom s onom prijašnjom bilateralnom. Jasno, može se najaviti i francuska podrška hrvatskim vanjskopolitičkim i političkim prioritetima, to će se bez sumnje dogoditi, spomenimo za početak pitanje Schengena.
Može li Macron postati novi saveznik Hrvatske kada je u pitanju Izborni zakon u BiH – temeljni vanjskopolitički hrvatski prioritet.
Čini mi se da prolazi ispod „radara” kako je promjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, kao jedno od potrebnih i jasnih rješenja za stabilizaciju odnosa, prije svega u Federaciji, a onda svakako i cijele BiH već posve podržano od strane cijelog Zapada u većoj ili manjoj mjeri. To je hrvatska inicijativa, ne samo Hrvata iz BiH nego i snažno podržana od hrvatske vanjske politike, a tako je postala dio diskursa EU o potrebnim rješenjima, dok je posve jasno kako ju podržava i američka vanjska politika. Francuska tu nije bila do sada glasna, a nakon svega čini se posve logičnim i vjerojatnim da inicijativu podrži. Kako je jasno da je Dodik primoran reterirati, njegova retorika nadamo se pada u drugi plan kao gorući problem, a Izborni zakon izbija kao primarna tema. Ako se ubrzo postigne dogovor pod posredništvom, bio bi to veliki iskorak za sve, osim zapravo za Dodika, koji onda ostaje sam po sebi problem, ispred entiteta koji zapravo jedini ničim nije ugrožen u BiH, ma što god se o tomu pričalo.
